BUTEANU, Ioan, * Sonenta Mare 1821, † Marmaros Sziget 23. V. 1849, rumunjski nacionalista i revolucionarac. Potječe iz plemićke porodice, odrastao u madžarskoj okolini. Srednju školu polazio je u Baia-Mare i Klužu. Tek kao gimnazijalac počinje se osjećati Rumunjem; zato su ga zbog revolucionarnog vladanja istjerali iz madžarske gimnazije. Prelazi na zagrebačku gimnaziju i za vrijeme boravka u Zagrebu upoznaje se s hrvatskim preporodom. Kao svijestan Rumunj simpatizirao je sa svakom protumadžarskom politikom pa se brzo upoznao i složio s ljudima oko hrv. preporoda. Najjače je na nj djelovao Gaj, koji je s »velikim fanatizmom snažno i hrabro napadao Madžare«. Između B-a i Gaja stvara se doživotna prijateljska i ideološka veza, po kojoj Gaj izravno utječe na revolucionarno djelovanje B-a, a po njemu i na druge Rumunje g. 1848/49, te na narodni i društveni preporod erdeljskih Rumunja.

Svršivši u Zagrebu i Klužu pravo odlazi B. u odvjetničku praksu i postaje 1846 odvjetnikom u Abrudu. Sudjeluje na sastanku rumunjskih nacionalista u Klužu (Kološvaru) 28. III. 1848, gdje se izrađivao nacionalistički program. Oni ga imenovaše županom županije Zarand. Kada su 29. V. 1848 Madžari proglasili sjedinjenje Erdelja s Madžarskom, Rumunji se dižu, da se oružjem bore za slobodu te surađuju s carem kao i Hrvati. B. se bori uz ostale ustaše sjevernih Rumunja i u borbi bude uhvaćen i obješen.

LIT.: Silviu Dragomir, Joan B., Bukurešt 1928; N. Jorga, Histoire des Roumains, Bukurešt 1922. V. H-t.