BUŠKO BLATO je jugoistočni dio Livanjskog polja, od koga ga odvaja niski šljunkoviti greben Kraljičin Prisap. Prema SZ, preko Sredevićkog polja, otvoreno je prema srednjem dijelu Livanjskog polja. Na sjevernoj strani strmo se izdiže gola Tušnica (1700 m) i na zapadu krševita Kamešnica (1849 m), a s ostalih strana je B. B. okruženo blažim bokovima Grabovičke Planine, Lačine Kose i Ošljara. Izuzimajući sjeveroistočni ugao, ispod Prisoja i Privale, B. B. naliči kružnici i čini se, da je apsolutno ravno. Površina mu je oko 48 km2, a apsolutna visina koleba između 702 i 706 m.
Od kraja rujna do početka lipnja B. B. je pod vodom i izgleda kao pravo jezero s dubinom od 8 m u najnižim dijelovima. Ljeti je naprotiv prostrana livada, kroz koju lijeno vijuga Ričina poput goleme zmije. Samo se male plohe uz krajeve mogu, i to ne svake godine, zasijati kukuruzom, prosom, krumpirom i sličnim ljetnim kulturama. Prinos livada zavisi od trajanja poplava i ljetnih suša. Kakvoća trave je zbog barskog karaktera zemljišta dosta slaba. Bezbroj plastova sijena, koji se nanižu poslije kosidbe, mora biti izvezen na vrijeme, jer poplave poslije prvih kiša nailaze iznenada i brzo. B. B. je bilo većim dijelom posjed nekolicine muslimanskih posjednika, od kojih su ga po dionicama (»užima«) otkupili stanovnici susjednih kotara (livanjskog, duvanjskog, imotskog i sinjskog).
B. B. poplavi voda, koja pritječe iz Vrela, izvora Ričine, za koje se misli, da odgovara Velikom ponoru u Duvanjskom polju. Osim ovog ima i više periodičnih vrela uzduž sjeveroistočnog oboda (Agino Vrelo, Kuželj, Babino Vrelo, Mukišnica i dr.). Uzduž jugozapadne strane voda otječe ponorima, od kojih su najznatniji Stara Mlinica i Sinjski ponor. Ovi su ponori očišćeni i regulirani, da bi se omogućilo brže otjecanje vode. Narod vjeruje, da ova voda ponovno izbija u Sinjskom polju (Ruda). J. R-ć.