A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Busato, Antonio di Pier Paolo
Svezak: 3
Stranica: 545
Vidi na enciklopedija.hr:
Busato, Antonio di Pier Paolo

BUSATO, Antonio di Pier Paolo, mletački graditelj i kipar. Spominje se u Šibeniku prvi put 25. II. 1434, ali je vjerojatno, da je ovdje živio već duže vrijeme. Potkraj 1434 izradio je u šibenskom selu Grebaštici (u ono se vrijeme ono zvalo Grebac) kapelu sv. Petra i kip svečev u njenu timpanonu, koji se do danas sačuvao. Od 1435 dalje zaposlen je B. pri radovima na šibenskoj stolnoj crkvi sv. Jakova, 1439 izveo je neke radove na drevnoj crkvici sv. Krševana (danas sv. Antuna Opata). Jedan nadvratnik s te crkvice s lijepim reljefom dvaju članova bratstva Nove Crkve (o kojega su trošku radovi izvedeni), koji kleče u svojim značajnim haljinama pred monogramom Bogorodičinim, našao je P. Kolendić u jednom šibenskom vrtu. U zajednci s Lorenzom Pincinom izradio je B. 1441 kameni ciborij kao glavni oltar u šibenskoj crkvi sv. Franje, od kojega su se do danas sačuvala samo četiri stupa sa zanimljivim bazama i s lijepim, naročito prednjim, u à jour-načinu izrađenim kovrčastim lišćem i likovima proroka na uglovima. Rad Busata i Pincina prepoznao je Karaman i u prozorima istočno od pobočnih vrata šibenske stolne crkve, koji odaju, da se oni ni pod vodstvom Jurja Dalmatinca nisu izdigli iznad prosječnosti. Prije se neispravno držalo, da B. potječe iz čuvene mletačke umjetničke porodice delle Massegne, da je upravo bio sin slavnog Piera Paola.

LIT.: I. Kukuljević, SUJ, Zagreb 1858; T. S. Jackson, Dalmatia, The Quarnero and Istria, Oxford 1887; V. Molè, Urkunden und Regesten zur Geschichte der dalmatinischen Kunst aus dem Notariatsarchiv von Sebenico (Jahrbuch des Kunstgeschichtlichen Instituts der k. k. Zentral-Kommission für Denkmalpflege, VI.), Beč 1912; D. Frey, Der Dom von Sebenico und sein Baumeister Giorgio Orsini (u istom godišnjaku, VII.), Beč 1913; P. Kolendić, Šibenska katedrala pre dolaska Orsinijeva, 1430— 1441 (Narodna Starina, III.), Zagreb 1924; Lj. Karaman, Umjetnost u Dalmaciji, XV. i XVI. vijek, Zagreb 1933. A. Sch.