BURGOS, grad u Španjolskoj, glavni grad istoimene pokrajine. Na lijepoj uzvisini (856 m) gospoduje čitavim središtem pokrajine. Nekad slavan i poznat izvan Španjolske svojom trgovinom s Flandrijom i Hanzinim gradovima, u novim se prilikama nije više mogao podići. Ima 43.500 stan. (1939). Sredovječna mu je topografija dobro sačuvana. Najvažniji je spomenik katedrala, koja je od 13. st. zidana gotovo 300 godina. Ima veličanstvenu gotsku fasadu i obilno bogatstvo umjetničkih spomenika. Od velike i slavne stare tvrđave ostala su još neka vrata s utvrdama, od kojih je još dobro sačuvana svečana fasada luka Sv. Marije. U okolici Burgosa nalazi se glasoviti kartuzijanski samostan Miraflores iz 15. st.

Pokrajina Burgos jedna je od šest pokrajina, koje su nekada sačinjavale staro kraljevstvo Kastilije na sjeveroistočnom rubu mesete u gornjoj dolini Ebra. Nalazi se na visoravni od 800 m, koja je obrasla šumom. Podneblje nije pogodno, stoga se poljodjelstvo ograničilo na nešto žitarica i povrća. Gustoća stanovništva iznosi samo 25. Pokrajina je 1930 na 14.196 km² brojila 355.299 stan. D. Ž.

Povijest. Ne može se sigurno utvrditi, da je današnji grad u vezi s negdašnjom rimskom naseobinom. B. je nastao od tvrđave, koju je Alfons III. Asturijski 884 podigao, da brani istočnu granicu svoje zemlje. Ime je nastalo jamačno od njemačke riječi Burg (tvrdi grad). Fernan Gonzalez, glasoviti borac protiv Maura, popeo se 930 kao vlasnik B-a do časti nezavisnoga grofa; Fernandu, jednom od njegovih nasljednika, uspije u svojoj ruci ujediniti 1037 kraljevsku čast Kastilije i Leona. B. postade tako glavni grad nove države, ali nađe doskora opasne takmace u Toledu, koji je 1085 otet Maurima, a zatim i u Valladolidu. G. 1560 podignut je novoosnovani Madrid na stepen jedinoga glavnog grada Španjolske; on potisne B. na razinu pokrajinskoga grada to lakše, što je B. pao u nemilost dvora sudjelujući kod ustanka »Comunerosa« protiv Karla V. Ipak postade B. još jednom načas kr. prijestolnicom (kad je Filip V. pobjegao iz Madrida), a u najnovije doba bio je neko vrijeme sjedištem vlade generala Franca.

B. leži na hodočasničkoj cesti, što vodi u Santiago; od 11. st. je sjedište biskupa, 1550 dobiva sveučilište, koje je kasnije prestalo postojati. G. 1494 dobio je velike povlastice u trgovini vunom i u riječnom gospodarstvu, a u 18. st. ponovno je procvala u njemu trgovina. U B. je rođen i pokopan Cid Campeador (v.), španjolski narodni junak; tu je umro i Filip Lijepi, sin cara Maksimilijana. Od 1808—13 imao je B. znatnu vojničku ulogu u borbama s Francuzima.

LIT.: R. Amador de los Rios, B., Barcelona 1888; V. Balaguér EnB., Madrid 1895; Salvà, Hist. de la ciudad de B., 2 sv., 1914/15; O. Jürgens, Spanische Städte, Marburg 1926.