BUNJEVAC, Josip, pl., * Karlovac 3. II. 1797, † Jaškovec kraj Karlovca 18. XII. 1868, hrvatski političar. U Karlovcu svršio pučku školu i gimnaziju, filozofiju u Zagrebu, pravo u Požunu. U službu stupio 1. X. 1816 kod kotarskog suda u Karlovcu, 1822 kotarski sudac nanovo osnovane županije severinske. U doba narodnog preporoda pripada konzervativnom krilu narodne stranke. Izabran u sabor 1848 kao zastupnik samoborskoga kotara, član je »odbora za izpitivanje verodajnih pisamah od narodnih zastupnikah« te član »deržavnog odbora 4.«, koji će imati »predložiti predmet o ukinutju daćah urbarialskih i poljodelstvu«. Ban Jelačić imenuje ga povjerenikom za grad Rijeku i okolicu. Kao upravnik staroga kova primjenjivao je na Rijeci batinanje, i to je bio jedan razlog otuđivanja riječkog pučanstva od Trojednice i njezine uprave. U svibnju i lipnju 1848 dobiva zadaću smirivati agrarne nemire u okolici Čabra i u području Grobnika. Tu se pobunjeni narod izdvojio iz područja zemaljske vlasti i osnovao privremeno posebnu upravnu jedinicu. Pod apsolutizmom B. je »c. k. županijski predstojnik« u Zagrebu. Na tom je mjestu 1861 s povratkom ustavnosti umirovljen. Umro je kao vlastelin obiteljskih dobara Jaškovec, Mekušje, Gradišće, Trešćeno i Kucel, a pokopan u obiteljskoj grobnici na dubovačkom groblju kraj Karlovca.

LIT.: Znameniti Hrvati; Zapisnik sabora 1848; Horvatski kalendar za 1858; E. Barčić, Bistrimo, Trst 1896; A. Jelačić, Seljački pokret, Zagreb 1925; Narodne Novine, 1848, 1868.