BULLETTINO DI ARCHEOLOGIA E STORIA DALMATA, naučni časopis osnovan 1878 godine od Mihovila Glavinića i Josipa Alačevića u svrhu, da kao organ splitskog arheološkog muzeja sakuplja i objelodanjuje građu za još nenapisanu povijest Dalmacije. Urednici su istakli već u programu prvoga godišnjaka, da su se odlučili za talijanski jezik smatrajući ga diplomatskim, da se tako reče, jezikom arheologije, ali da će tiskati i članke u hrvatskom i u drugim jezicima. Od VII. sveska (1883) postao je Frano Bulić suurednik s J. Alačevićem i od XI. (1888) dalje jedini urednik i glavni izdavač. U ovom časopisu ima velik broj suradnika, ali je pretežno F. Bulić u njemu objavio golemu građu svojih istraživanja i iskopavanja, poglavito epigrafičkog i hagiografskog karaktera, tako da će Bulićevo ime ostati povezano zauvijek uz »Bullettino Dalmato«.

Iza svjetskog rata časopis od sveska XLIII. (1920) dalje nosi naziv Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku i donosi članke na hrvatskom jeziku uz kratke izvatke na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku. Ovom godišnjaku pridružio se je redakciji »Vjesnika« Mihovil Abramić, koji iza Bulićeve smrti dalje izdaje ovaj časopis splitskog arheološkog muzeja. Zbog novčanih poteškoća »Vjesnik« izlazi sada neredovito. Za godišnjake I.—XXIII. (1878—1900) izdao je g. 1903, a za sveske XXIV.—XXXIII. (1901—1910) g. 1912 E. Celani »Indice Generale«. M. Ab-ć.

U posebnim knjigama B-a nalaze se kao prilozi posebne rasprave, među kojima su važnije ove: A. Hauser, Spalato ed i monumenti romani della Dalmazia (1878); S. Novaković, Il campo d’azione di Nemanja (1878); G. Urlić-Jovanović, Slika iz starine, Dioklecijan car rimski (1879); V. Milić, Knezovi Babić (1879); J. Čobarnić, Dioclias, Carmen polymetrum (1882); A. Hauser, Spljet i rimski spomenici Dalmacije (1884); F. Radić, Prilog k ikonografiji Arhanđela Mihovila u borbi sa đavlom u srednjem vieku (1887); Isti, Starinska crkva Sv. Vida na groblju sela Žrnova na otoku Korčuli (1887); F. G. Jackson, Dall’ opera »Dalmatia the Quarnero and Istria« (1889); Đ. Stratimirović, Palata cara Dijokletijana u Spljetu (1890); P. Kaer, Prinosak k spomenicim iz dobe hrvatske narodne dinastije (1890); L. Jelić, Sveti Anastazije Kornikular, mučenik solinski (1896); T. Matić, L’évangéliaire slavon de Reims, dit Texte du sacre (1900); Ch. Diehl, Nella Dalmazia romana (1900); I. Delehaye, Saints d’Istrie et de Dalmatie (1901); Ch. Šegvić, Marco Marulo Pecinić (1901); Storia e leggenda di s. Domnione o Doimo, vescovo martire di Salona e delle sue reliquie (1901); Ch. Šegvić, Iscrizione sepolcrale di Elena, figlia di Tomislavo, regina croata (1902); P. G. Coleti, Accessiones et correctiones all’Illyricum sacrum del P. D. Farlati (1902 i dalje); R. De Schneider, Il palazzo di Diocleziano a Spalato (1903); S. Gregorio Magno papa nelle sue relazioni colla Dalmazia (1904); I. Pivčević, Nekoliko poljičkih isprava iz XV. st. (1908); N. Andrijašević, O vertikalnom pomicanju obalne crte u historičko doba na sjeveroistoku Jadranskoga mora, doktor. disert. (1910); I. Delehaye, Contributo bibliografico alla questione dei martiri salonitani, sv. I. (1912); L. Jelić, Contributo alla storia d’arte in Dalmazia (1912); F. Bulić i J. Bervaldi, Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (1912); Bibliografija (1913); Ch. Šegvić, Tommaso Arcidiacono (1914); S. Šilović, Anarhija u Trogiru god. 1797 (1914); F. Bulić, Mučenici solinski (1917); G. Stockert, Le monete del comune di Spalato (1920); Lj. Karaman, Pitanje odstranjenja zgrade stare biskupije u Dioklecijanovoj palači u Splitu (1920); I. Pivčević, Povijest Poljica (1921); M. Perojević, Ninski biskup Teodozije (1922); V. Novak, Najstariji dalmatinski rukopis Evangeliarium Spalatense (1923); Lj. Karaman, Basrelijef u splitskoj krstionici (1924/25); A. Zaninović, Marulićeva pjesma: Tažen’je grada Hjerozolima (1924/25); V. Novak, Analiza razvoda zemalja manastira sv. Benedikta u Splitu (1924/25); F. Bulić, Krunidbena bazilika kralja Zvonimira usred Gradine u Solinu (1924/25); P. Butorac, Boka Kotorska od najstarijih vremena do Nemanjića (1926/27); Uzdasi i plač starca Milovana vrh rasuća solinskoga ... (1926/27); I. Pivčević, Glagolsko bogoslužje i splitski sabori (1928/29); J. Smodlaka, Zemlje južnih Slavena i njihovi grbovi oko god. 1330 (1928/29); I. Stjepčević, Katedrala sv. Tripuna u Kotoru (1930/34). M. O.