BULGAKOV, 1. Mihail, * Kijev 1891, † Moskva 1940, ruski pisac. Pripovjedač i dramatičar. Osobitu je pažnju posvetio ruskom građanskom ratu 1918—1920 i prvim godinama boljševizma dajući slike onoga tragičnoga vremena i iznoseći probleme stvorene u tim neobičnim prilikama. Vrlo popularan u Rusiji i izvan nje, napose zbog romana Dani Turbinovih (kasnije prerađen u dramu). Djela: Zbornik pripovijedaka Djavoliada; roman Dni Turbinyh, Moskva 1925; kazališni komadi: Bjelaja gvardija, Moskva 1925; Bjeg; Zojkina kvartira; Molière; dramatizacija Gogoljevih Mrtvih duša i libreto historičke opere Minin i Požarskij (s glazbom B. V. Asafjeva alias Igor Gljebov), Moskva 1936; komad je priređen i za film, koji je prikazivan i u Zagrebu (prva izvedba 13. IX. 1940). N. F.

2. Sergije N., * 1871, ruski ekonomist i teolog. Profesor političke ekonomije u Kijevu i Moskvi, kasnije profesor teologije u pariskom ruskom teološkom zavodu. Počeo je kao marksist, ali u radu Kapitalizam i zemljoradnja, 1900, već drži, da zakon Marxa o koncentraciji imovine ne vrijedi za zemlju, i zato je njegov ideal samo utopija. Otada skreće idealizmu (Od marksizma k idealizmu, 1903), pravoslavlju (Dva grada, 1909) i misticizmu: usvaja nauk VI. Solovjeva o Sofiji, kao božanskom biću, koje se ima utjeloviti u ovom svijetu (Sofioložskaja teologija, 1927/9). V. R.

3. Valentin F., * 1886, ruski književnik i publicist, posljednji osobni tajnik Lava Tolstoja i neumorni propagator njegove nauke. G. 1923 protjeran je iz Rusije, i otada kao emigrant živi u Pragu. Osnivač i ravnatelj Ruskog kulturnohistoričkog muzeja u Pragu. U književnosti se javlja 1911 knjigom Gledanje na svijet L. N. Tolstoja u pismima njegova tajnika. Druga djela: Kršćanska etika (s predgovorom Tolstoja), Sveučilišta i sveučilišna nauka, Opametite se, ljudi-braćo!, Tolstoj moralist, L. Tolstoj i naša suvremenost, Kako su umirali za vjeru, Tolstoj — Lenin — Gandhi, Duhoborci — ruski seljački pokret. Drame: Na križu veličanstvenosti (Smrt Tolstoja), Edgar Poe, Rjurikovič. N. F.