AHMESOVA RAČUNICA. Napisao ju je pisar Ahmes (točnije Aahmesu) između g. 2000 i 1700 pr. Kr. u Egiptu. Najstarija do sada poznata računica, pisana hijeroglifima na papirosu dugačkom 20 m i širokom 30 cm. Našao ju je u polovici prošloga stoljeća engleski učenjak A. H. Rhind, i zato se zove Papyrus Rhind, a čuva se u Britanskom muzeju u Londonu. Naslov joj je (zapravo početna rečenica): »Upute za poznavanje svih tajna, koje su sadržane u stvarima i t. d.« Iz nje razabiramo, da su tadašnji Egipćani poznavali računanje cijelim brojevima i razlomcima (koje su uvijek rastavljali u zbroj osnovnih razlomaka, na pr. 2/13=1/8 + 1/52 + 1/104); brojni sustav im bijaše dekadski, ali bez mjesne vrijednosti brojaka. Izračunavali su površinu trokutnih i četverokutnih polja te obujmove hambara za plodove, ali sve samo s pomoću približnih formula, koje su našli empirički, pokušavanjem; za današnji broj π imali su dosta dobru vrijednost (¹⁶/9)²=3 1604..., dok su stari Kinezi i Židovi imali za to vrlo grubu vrijednost 3. Stari su Egipćani kod gradnje piramida upotrebljavali i posebni naziv seqt, ali se ne zna, da li su pod tim razumijevali današnji kosinus ili kotangens. Ahmes znade i za čisto teoretske linearne jednadžbe i rješava ih jednako, kao što se to čini i danas. Poznaje i formule za aritmetičke progresije, a možda i formulu za zbroj geometrijske progresije.

LIT.: A. Eisenlohr, Ein mathematisches Handbuch der alten Ägypter, Leipzig 1877, 2. izd. 1891; M. Cantor, Vorlesungen über Geschichte der Mathematik, I. sv., 4. izd. 1922; T. E. Peet, The Rhind Mathematical Papyrus, Liverpool 1923.