BUCHANAN, 1. George, * Killearn (Stirling) 1. II. 1506, † Edinburgh 28. IX. 1582, škotski humanist. Učio u Parizu i tu se približio reformaciji, živio u Bordeauxu i Portugalu, od 1560 stalno boravio u domovini, tu se vratio protestantizmu, stekao zasluge za visoko školstvo i postao rektor sveučilišta St. Andrew’s. Nalazio se među protivnicima Marije Stuart i 1572 napisao vjerojatno spis protiv nje De Maria Scotorum regina. Tada postaje odgojitelj princa Jakova, upravitelj kralj. kancelarije i tajni čuvar pečata. Kad je Jakov sam preuzeo vlast, povukao se i odsada je živio u velikoj oskudici; ubrzo je i umro. B. spada među najčuvenije ljude svoga doba. Sva njegova djela izdao Ruddiman u 2 sv. 1715 i Burman u 2 sv. 1725.

BIBL.: 2 tragedije Jephtes i Baptistes, preveo Euripidovu Medeju i Alkestidu, De iure regni apud Scotos (1579), Rerum Scoticarum historia (1582).

LIT.: D. Irwing, Memoirs of the life and writings of G. B., Edinburgh 1817; P. H. Brown, G. B. humanist and reformer, Edinburgh 1890; D. Macmillan, G. B., a biography, London 1906. S. A.

2. James, * Stony Batter (Pennsylvania) 23. IV. 1791, † Lancaster 1. VI. 1868, petnaesti predsjednik USA. Po zvanju odvjetnik, postaje 1814 narodni zastupnik u saboru Pennsylvanije, a 1820 u kongresu. U početku je pripadao federalističkoj, a kad se ona raspala, demokratskoj stranci, 1832—33 poslanik je u Rusiji, 1834—45 član senata, za predsjednika Polka (1845—49) drž. tajnik, 1853— 56 poslanik u Londonu, napokon 1857—61 predsjednik USA. Kad je zbog pitanja ropstva prijetio građanski rat, B. je nastojao izbjeći prelom praveći ustupke južnim državama, koje su podržavale ropstvo, ali je u pitanju secesije porekao pravo država, da izađu iz federalne zajednice.

BIBL.: Mr. Buchanans Administration on the Eve of the Rebellion, New York 1866; The Works of James B., comprising his Speeches, State Papers and Private Correspondence (izd. J. B. Moore), Philadelphia-New York 1908—1911.

LIT.: G. T. Curtis, Life of James B., New York 1883. J. N.