AHAJCI. Ahajcima ili Ahejcima nazivamo one Indoevropljane, koji su u drugoj polovini 3. tisućljeća pr. Kr. došli sa sjevera i počeli zauzimati južni dio Balkanskog poluotoka. Kroz mnogo godina, a možda i nekoliko stoljeća, oni su naselili, polako prodirući, cijelu kasniju Grčku. To su prvi Grci, koji su došli na Balkan. Na sjeveru naišli su na posljednje ostatke neolita, dok je srednji i južni dio kasnije Grčke bio već duboko prožet kretskom civilizacijom. Doskora se Ahajci utvrdiše u gradovima Tirinsu, Mikeni, Amikli, Pilu i drugima; njihovi vladari primahu u posao radnike i zanatlije visoko kulturne Krete; i dok su Ahajci uglavnom zadržali svoj način života, svoju vjeru i svoje običaje, nastajala je pod utjecajem Krete jedna nova vrsta civilizacije, mješavina indoevropskog duha i kretskih tekovina. Tada nastaju prve palače u Mikeni i Tirinsu i prve grobnice. Tako je bilo do oko 1400 pr. Kr. Ali kada su na južni dio Balkanskog poluotoka sišla nova grčka plemena, Eoljani i Jonjani, potiskivani od Tračana i Ilira, Ahajci, stisnuti, tražili su oduška i oko 1400 g. osvojiše Kretu. Tom prilikom porušiše kraljevsku palaču u Knosu. Osim Krete uzeše još neke otoke u Egejskom moru i iskrcaše se na obale Male Azije posvuda, doprijevši čak na Kipar. Ahajci se pretvoriše sada u pomorce, u prvom redu u gusare. U ovo vrijeme (oko 1250—1200 pr. Kr.) istrčavaju se oni čak do Iberije (Pirenejski poluotok). Dva puta dolaze u Egipat, ali bez uspjeha. Iza toga poduzimaju pod svojim kraljem Agamemnonom borbu s Trojom za posjed Helesponta i pobjeđuju (prema tradiciji 1180 pr. Kr.).

Ahajom se kasnije, svakako od 9. st. pr. Kr., nazivala zemlja na sjevernom dijelu Peloponeza, a njeni stanovnici Ahajcima. Kako im je zemlja bila premalena, iseljavali su se u prvom redu u južnu Italiju, na tarentinski zaljev i današnju Kalabriju. Ahajske općine na Peloponezu osnovaše početkom druge polovice 3. st. pr. Kr. savez, protjeraše svoje tirane i macedonske posade i stvoriše saveznu državu. Ahajski savez, ma da je ostavljao veliku slobodu pojedinim općinama, bio je čvrsta jedinica izjednačenih političkih institucija; na čelu je bila jedna vlada (strateg, hiparh, nauarh, savezni admiral i državni pisar). Ahajski je savez brzo postao najvažnija politička sila u Grčkoj i ostao tako sve do njene propasti (146 pr. Kr.).