AGRIPA (u drugom st. pos. Kr.), pristaša skeptičkoga smjera; svodi deset Enesidemovih načina, kako se dokazuje nemogućnost spoznaje, na ovih pet: postoje opreke mnijenja i ne dadu se ukloniti; dokazivanje se može u beskrajnost nastavljati; sve promatranje je relativno; nema dokazivanja bez pretpostavaka ili se pak kreće u krugu. A. B-a.

A., Marko Julije, * 10 pr. Kr., † 44 pos. Kr., kralj Judeje i rimski vazal. Kaligula ga imenova kraljem jednog dijela Sirije. Poslije toga dobio je Galileju, Pereju i Judeju.

A. II., Marko Julije, * oko 28 pos. Kr., † oko 100, sin Agripe I. Rimljani ga imenovaše g. 50 kraljem Kolhide, a dobio je i nadzor nad jeruzalemskim hramom. Kolhida mu je uzeta g. 53. a mjesto nje dano mu je drugo, veće kraljevstvo u libanonskom kraju. U vrijeme judejskog ustanka g. 66 nastojao je da izmiri Židove s Rimljanima.

A., Marko Vipsanije, * 63 ili 62 pr. Kr. od plebejskih roditelja, † 12 pr. Kr. Kad je Gaj Julije Cezar g. 45 poslao nećaka Oktavijana na Balkan, dao mu je za drugove Agripu i Kvinta Salvidijena Rufa. Kad je Oktavijan poslije Cezarova umorstva g. 44 došao u Rim, bila su s njime i ta dva prijatelja, koji su mu pomogli u građanskom ratu. G. 40 postao je Agripa pretor, zatim je uspješno ratovao kao namjesnik u Galiji. U ratu Oktavijana protiv Seksta Pompeja stvorio je Agripa Oktavijanu mornaricu, spojio jezera Avernsko i Lukrinsko i stvorio ratnu luku, Portus Julius, a onda svladao u pomorskim bitkama kod Mila i Nauloha Seksta Pompeja g. 36. Najveće njegovo djelo, koje je odlučilo sudbinom rimske države, bila je pobjeda nad Antonijem u pomorskoj bitki kod Akcija g. 31. Poslije smrti Marcela, sina Augustove sestre Oktavije, oženi se Agripa njegovom udovicom, Augustovom kćeri Julijom, s kojom je imao tri sina i nekoliko kćeri. Tada posta A. Augustov kolega i dan mu je prokonzularni imperij i tribunska vlast. Istaknuo se velikom građevnom djelatnošću u Rimu. Osobito je znamenit njegov Panteon. Pisao je govore i uspomene. U nauci je stekao najveću slavu time, što je zasnovao i u najvećem dijelu dovršio geografsku kartu tadašnjeg poznatog svijeta. Karta je imala da bude urezana u trijemu, što ga je počela graditi njegova sestra na Martovu polju u Rimu i trebala da pokaže veličinu rimske države. Ali prije nego je karta bila dovršena, Agripa umre. Djelo je dovršio August. To je glasoviti Agripin Orbis Pictus, prema kojemu su onda kopirali različite itinerare, od kojih se sačuvala čuvena Tabula Peutingeriana.

LIT.: Gardthausen, Augustus u. seine Zeit, Leipzig 1891—1894. G. N.