A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Agricola
Svezak: 1
Stranica: 111 - 112
Vidi na enciklopedija.hr:
Agricola, Martin
Agricola, Rodolfus
AGRICOLA, 1. Ivan, * Eisleben 20. IV. po svoj prilici 1494, † Berlin 22. IX. 1566, učenik Lutherov. Došao je u sukob s Melanchthonom zbog njegova zahtjeva, da se propovijed o pokori nadoveže na Stari Zavjet, kojega su priproste priče najbolja uputa pobožnima, kako treba urediti život, jer ih uče spoznavanju i svladavanju samoga sebe. Luther je pristao u tom »antinomističkom« (t. j. protiv staroga »zakona« uperenom) sporu uz Melanchthona. Stoga je A. napao 1537 i njega, ali je napadaje morao opozvati i pobjeći u Berlin,gdje je postao 1540 dvorski propovjednik. Kad je car Karlo V. dao 1548 izraditi t. zv. augsburški interim, kompromis između katolika i protestanata, bio je A. pored katoličkih teologa Pfluga i Heldinga jedan od glavnih suradnika, ali je na sebe svojom nepopustljivošću navukao mržnju protestanata. Lj. H.
2. Martin (pravo mu je ime Martinus Sore), * Schwiebus 1486, † Magdeburg 1556, uvaženi njemački skladatelj i glazbeni pisac 16. st., koji je stajao vrlo blizu krugu Martina Luthera i prvi se u svojim djelima služio njemačkim jezikom (umjesto do onda uobičajenog latinskog). Njegova djela — među njima Musica Instrumentalis, deudsch (Njemačka instrumentalna glazba, 1528 i sl.) — od osobitog su značenja za instrumentalnu glazbu i praksu 16. st. Ostala su njegova djela Ein Sangbüchlein aller Sonntags-Evangelia, 1541; Duo libri musices, 1561, te instrumentalni kanoni na protestantske crkvene popijevke.      S. S-i.
3. Rudolf, * 1442, † 1485, po tadašnjem običaju latinsko ime za Rolefa Huysmana, istaknutoga nizozemskog humanistu 15. st. Pod utjecajem Th. Gaze od skolastičkoga je studija prešao na zanimanje klasičnim jezicima i literaturom i u toj se obrazovanosti istakao među prvima svojega doba živo radeći na pridizanju smisla za grčku i rimsku kulturu. Sam je predavao i pisao lijepim latinskim jezikom, a bavio se i filozofijom. Glavno mu je djelo De inventione dialectica, na osnovi originalnih spisa Aristotelovih, a ne kako se dotada ponajviše raspravljalo i naučavalo na osnovi grčkih i arapskih komentara. Sabrana djela izašla u Kölnu 1579. A. B-a.