AGRARNO ZAKONODAVSTVO. Tome je zakonodavstvu svrha, da stvori, održi i unaprijedi poljodjelski posjed. Obuhvaća uređenje pravnih odnosa između zemljovlasnika i seljaka-kmetova, otkup kmetovnih selišta i oslobođenje seljaka od podložničkog odnosa, komasaciju, zaštitu seljačkog doma i kućišta, a u novije vrijeme naročito pitanje naseljavanja (unutarnje kolonizacije), seljačkoga nasljednog prava, prometa sa seljačkim nekretninama i sl. → Agrarno pravo, Kolonizacija, Komasacija, Okućje, Seljačko nasljedno pravo.

LIT.: V. Krišković, Upravna nauka. Litografirano, Zagreb 1921 (str. 1—54; Fritz Stier-Somlo, Agrargesetzgebung (Handwörterbuch der Rechtswissenschaft, Berlin—Leipzig 1931, sv. VIII., str. 30); Haack, Agrargesetzgebung (Handwörterbuch der Rechtswissenschaft, Berlin—Leipzig 1926, sv. I., str. 73); E. Sladović, Agrarni ustavi u prošlosti i sadašnjosti (»Pregled«, Sarajevo. Sv. 163—164 ex 1937, str. 385); Ć. Truhelka, Stari turski zakonik za Bosnu (Glasnik zemaljskog muzeja u B. i H., Sarajevo 1916, XXXVIII., broj 3—4); Schiff, Die Agrargesetzgebung der europäischen Staaten vor und nach dem Kriege (Archiv für Sozialwissenschaft und Sozialpolitik, Tübingen, sv. 54).