ABBOT, 1. Charles Greeley, * Wilton (New Hampshire) 31.V. 1872, američki astrofizičar. Od 1907 je upravitelj astronomskog opservatorija i od 1928 tajnik ustanove Smithsonian Institution u Washingtonu. Znatni su njegovi radovi na području fizike Sunca: infracrveni dio spektra Sunca, konstanta zračenja (isijavanja), promjenljivost temperature Sunca i Zemlje. Vodio je nekoliko ekspedicija za motrenje potpune pomrčine Sunca. Djela su mu The Sun (1907), Every day Mysteries (1923), The Earth and the Stars (1925). K. K-i.

2. George, * Guildford (Surrey) 1562, † Croydon 1633, engleski puritanski teolog. Teološke studije je svršio u Balliol College-u u Oxfordu. G. 1585 stupio je u svećenički stalež. Kako je potekao iz gorljive protestantske porodice, odlikovao se kao borbeni propovjednik i nepopustljiv puritanac. G. 1600 bio je dekan u Winchesteru, 1600 vicekancelar sveučilišta u Oxfordu, 1609 biskup u Lichfieldu i Coventry-u. Bio je velik protivnik katoličke crkve, pa je u više mahova odredio uništavanje slika, kipova i knjiga. G. 1610 postao je nadbiskup od Canterburya i primas Engleske. Radi svoje strogosti nije bio popularan kod svećenstva. To se osobito očitovalo, kad je jednom u lovu promašio jelena i ubio jednog lovca. Od silnih napadaja morao ga je obraniti sam kralj Jakov I. G. 1625 okrunio je kao primas Karla I., iza toga je bio lišen funkcije primasa, no ipak je zadržao naslov i živio do svoje smrti povučeno u Croydonu. Surađivao je kod izdavanja autoriziranog prijevoda (Authorized Version) biblije 1604 i u borbi protiv hereze. Napisao je Brief Description of the whole World (Kratak opis cijelog svijeta), 1599; Exposition of the Prophet Jonah (Tumač proroka Jone), 1600.

LIT.: S. Lee u Dictionary of National Biography I.

3. John Stephen Cabot, * Brunswick (Maine, U. S. A.) 1805, † Fair Haven (Connecticut) 1877, američki biograf i historičar. Napisao je bezbrojne biografije glasovitih ličnosti (Granta, Marije Antoinette, Napoleona i dr.) i time se obogatio. Živo je crtao i slike iz nacionalne historije Španjolske, Austrije, Rusije i Italije, pa o američkoj secesiji i francuskoj revoluciji. Sve to je pisano sad po moralnim sad po patriotskim, a osobito po sentimentalnim i romantičnim kriterijima.