AGIS, više spartanskih kraljeva.

A. I. je mitski otac porodice Agijada (Agida) ili Euristenida, po predaji sin Euristena. Pokorio je perioike i helote.

A. II., † 397, vladao je u Sparti 427—397 pr. Kr., provalio je sa spartanskom vojskom 427 i 425 u Atiku, a 418 pobijedio atenske saveznike Argivce kod Mantineje. G. 415 primio je Alkibijada, koji je pobjegao iz Atene. Po Alkibijadovu savjetu zaposjeo je 413 Dekeleju u Atici. Kad mu je Alkibijad zaveo ženu, namjeravao ga je ubiti, ali je Alkibijad pobjegao k Perzijancima.

A. III. postao je 338 pr. Kr. kraljem. Bio je pored Demostena najveći neprijatelj Aleksandra Velikoga. Pa i onda, kad se Atena poslije bitke kod Isa nekako smirila, ostao je Agis III. neprijatelj Aleksandru hoteći osloboditi Grčku od makedonske prevlasti. U ratu, koji je na nj poveo Antipatar bijaše Agis III. usprkos junačkom otporu 330 potučen od Megalopola, gdje je pao u boju.

A. IV. postao je kraljem 244 pr. Kr. u jeku potpune izrođenosti Spartanaca, kojih je bilo u svemu 700, a svim zemljištem upravljalo je oko 100 građana. Agis je htio provesti radikalnu reformu. U sporazumu s njim predložio je efor Lisandar g. 242 zakon, da se davanjem građanskih prava nekim perijecima i strancima povisi broj građana na 4500; ali je proti tomu ustao drugi kralj Leonida II. i s njim neki efori. Njih je zato Agisova stranka skinula i protjerala. Odmah su se otvorile tamnice, iz kojih su bili pušteni na slobodu dužnici, i spaljene su knjige, u kojima su bili zapisani dugovi. Međutim je Agisov stric Agesilaj, koji ga je prije pomagao, sada stvar otezao, jer mu je bilo krivo, što je i on morao izgubiti svoj veliki posjed. Kad je uto Agis pošao u rat protiv Etoljana i vratio se bez naročita uspjeha, iskoristio je to protjerani kralj Leonida, koji se vratio i organizirao svoju stranku. U promijenjenim prilikama bio je Agis osuđen na smrt i zadavljen g. 241. G. N.