AGENCIJE NOVINSKE (ili telegrafske) su poduzeća, kojima je svrha, da što brže saberu, srede i pregledaju najnovije vijesti i da ih stave na upotrebu svojim stalnim pretplatnicima. To su obično dnevni listovi i uopće dnevna štampa, ali mogu biti također oblasti, privredna poduzeća i sl. Novinske agencije su uglavnom osnovali privatnici kao tečevna poduzeća, ali su s vremenom gotovo sve važnije agencije potpale pod nadzor države (oficiozne agencije). Najstariju novinsku agenciju je osnovao Charles Louis Havas 1835 u Parizu, sjedinivši nekoliko novinskih korespondencija. Usprkos velikim novčanim subvencijama, što ih je kralj Luj Filip davao Havasu, ipak je cijelo poduzeće oko 1840 došlo u vrlo nepovoljan položaj zbog golemih režijskih troškova. U taj kritičan čas dosjetio se Havas jeftinu načinu dobavljanja novih vijesti. Uredio je naime između Londona, Bruxellesa i Pariza stalni promet golubova listonoša, tako da je u večernjim listovima donosio ono, što su u Londonu javljali jutarnji listovi. Sada je Havas na cijelom svijetu uživao neki monopol za dobavu novih vijesti. Tek 1848, kad je između Havasa i njegovih najužih suradnika došlo do rascjepa, ostavili su ga njegovi glavni pomoćnici, od kojih je Bernhard Wolff 1849 osnovao u Berlinu Wolffs Telegraphisches Büro, a Israel Josaphat Beer je otišao u London, gdje je 1851 pod imenom Reuter osnovao Reuterovu agenciju. 1859 sklopio je Havas sa svojim bivšim suradnicima ugovore o izmjeni vijesti, jer se pokazalo praktički nemogućim, da jedno poduzeće u vlastitoj režiji skuplja vijesti s čitava svijeta. Prvi ugovor sklopio je Havas s Reuterom, a 1866 i s Wolffom. Ovakovi ugovori o izmjeni novih vijesti pokazali su se toliko potrebni, da danas ne postoji nijedna novinska agencija, koja ne bi bila povezana ugovorima s glavnim agencijama na svijetu. Najvažnije novinske agencije na svijetu su danas ove:
Belgija: Agence Télégraphique Belge — Belga. Belga je danas dioničko društvo, koje je 20. VIII. 1920 nastalo od Agence Havas Belge, dakle podružnice agencije Havas u Belgiji. Još danas se opaža velika zavisnost o Havasu, osobito stoga, što sav oglasni posao Belge vodi i nadalje Havas. Belga daje vijesti samo na francuskom jeziku, pa ih radi toga preuzimaju većinom valonski listovi u Belgiji, zatim listovi u Luxemburgu i u belgijskoj koloniji Kongo.
Bugarska: Agence Télégraphique Bulgare. Bugarski obavještajni ured za štampu je zapravo odjel direkcije za štampu kod bugarskog ministarstva vanjskih poslova. Ovaj je odjel osnovan 1898 te danas daje vijesti tri puta dnevno u bulletinima, koji izlaze na bugarskom i francuskom jeziku. Posebno je organizirana služba za trgovačke i privredne vijesti. Budući da je karakter bugarske agencije služben, ona uživa bezuvjetni monopol kod dobave novih vijesti za štampu. Vijesti se dobavljaju preko velikih evropskih agencija i posredovanjem atašeja za štampu kod bugarskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu.
Danska: Ritzaus Bureau, Dansk Telegrambureau. Danska obavještajna agencija je privatnog karaktera. G. 1866 osnovao je Erik Ritzau u Kopenhagenu novinsku agenciju, na koju se već za kratko vrijeme pretplatilo 30 danskih listova, a kasnije se njezin utjecaj proširio time, što su njezine vijesti počele prenositi novine u Oslo-u, Malmö-u i Stockholmu. Od 1892 snabdjeva danska agencija cijelu dansku pokrajinu vijestima, tako da se njima 1925 služilo 150 listova i nekoliko stotina privatnika (trgovci i industrijalci). Pet podružnica (Aalborg, Aarhus, Kolding, Odense i Nykjöping) bave se obavještavanjem pokrajine. Danske zemlje Grönland i Färeörska ostrva snabdijevaju se vijestima preko emisijske stanice blizu Kopenhagena.
Estonska: Eta — Estnische Telegraphenagentur. Dioničko je društvo s dionicama kod štampe, vlade i važnijih industrijskih i trgovačkih poduzeća. Uživa stalnu subvenciju vlade, a unutrašnja organizacija joj je privatno-trgovačkog karaktera.
Finska: Suomen Tietotoimisto — Finska Notisbyrån (STT ili FNB). Dioničko društvo s većinom dionica u posjedu finskih listova. Politički smjer STT-a. je nezavisan. Vijesti se daju na finskom i švedskom jeziku.
Francuska: Agence Economique et Financière. Dioničko društvo s kapitalom od 5 milijuna fr. Glavni su posjednici dionica Comité des Forges i anglosaksonske petrolejske grupe. Agencija skuplja vijesti iz privrede i daje ih svakog dana uveče svojim pretplatnicima, kojih ima 8000. Osnovao ju je 1911 Yves-Guyot. Oko 1937 zalagala se osobito za održavanje i razvitak trgovačkih veza Francuske sa Sovjetskom Rusijom. Svakog četvrtgodišta prilažu se dnevnim izvještajima grafički prikazi dnevnih tečajeva i kretanja cijena na burzama i tržištima.
Agence Havas. Havas je danas najznatnija novinska agencija na svijetu. Od 1879 je dioničko društvo s državom kao najjačim dioničarom. Današnjem ravnatelju Léonu Rénieru uspjelo je reorganizirati cijelo poduzeće 1914 pretvorbom oglasnog odjela u samostalno poduzeće Agence Générale des Annonces. Taj razvitak je dovršen 1923, kad su sva oglasna poduzeća A. H. sjedinjena pod imenom Havas Publicité, kojima nasuprot stoji Havasova obavještajna služba Havas-Information. Havas posjeduje i radio stanice ili sudjeluje u njihovoj upravi, zatim ima stanice za televiziju i filmska poduzeća. Bulletini s najnovijim vijestima izlaze svakog sata, a njima se služe svi listovi u Francuskoj i francuskim kolonijama, svi francuski listovi u inozemstvu, štampa u Južnoj Americi, listovi u Sjevernoj Americi, koji ne izlaze na engleskom jeziku. Havasov oglasni odio iznajmljuje gotovo sve oglase u francuskim listovima, a poseban odio bavi se raspačavanjem novina u uskoj suradnji s poduzećem Messageries Hachette, koje je o Havasu zavisno.
Bulletin Quotidien de la Société d’Etudes et d’Informations Economiques. Društvo, koje podržava ovu agenciju, zapravo je odio za propagandu poduzeća Comité des Forges. Pretplatnika ima vrlo malo, jer godišnja pretplata iznosi 1200 fr. Agenciju je osnovao poznati francuski diplomat A. François-Poncet.
Grčka: Agence d’Athènes. Grčka agencija je osnovana 1906, osnivač i ravnatelj Vasilios Vekiarellis, karakter joj je poluslužben. Vijesti se najvećim dijelom preuzimaju od Havasa, Reutera i DNB-a, osim toga od talijanske radiostanice Bari.
Iran: PARS. Agencija PARS je osnovana 1935 po uzoru turske agencije Anadolu Ajansi, te je izravno odgovorna ministarstvu vanjskih poslova. Vijesti se daju jedamput dnevno svim teheranskim listovima, a potječu većinom od Reutera. Iz pokrajine javljaju vijesti mnogobrojni dopisnici. Bulletini izlaze na perzijskom i francuskom jeziku.
Italija: Agenzia Stefani. U Italiji postoji 31 što većih, što manjih agencija, od kojih jedina A. S. ima poluslužben karakter. A. S. je osnovao Guglielmo Stefani u Torinu pomoću Cavourovom u siječnju 1853. Po ugovorima o izmjenjivanju vijesti dospjela je A. S. kasnije u vrlo zavisan položaj prema Reuteru i Havasu. Stanje se popravilo tek 1920, kad je poduzeće pretvoreno u dioničko društvo pod državnim nadzorom. Današnji ravnatelj je Manlio Morgagni. Vijesti se daju telefonskim i radiofonskim putem, a odmah zatim na hektografiranim ili cinkografiranim listovima.
Japan: Domei Tsushin Sha. U Japanu se duže vremena osjećao nedostatak središnjeg ureda, iz kojega bi se vodila smišljena politička propaganda. Obje velike novinske agencije Rengo i Denpo nisu mogle sasvim ispuniti taj zadatak, pa se moralo pristupiti njihovu sjedinjenju. Ovako je 1. I. 1930 nastala agencija DOMEI, koja je organizirana po uzoru američkog poduzeća Associated Press. Financiranje agencije DOMEI preuzela su razna novinska poduzeća, među kojima se najjače ističu poluslužbena Japan Radio Corporation i Koreansko društvo za radiofoniju. DOMEI ima također engleski odio, koji daje vijesti svim inozemnim novinskim korespondentima u Japanu, i vrlo velik broj dopisnika u Aziji, osobito u Kini i u Mandžukuo. DOMEI- evim vijestima se izdašno služi i japanski radio.
Jugoslavija: Agencija Avala — Agence Avala: Osnovana je 1919 kao poduzeće vrlo zavisno o Havasu. G. 1929 preuzela je većinu dionica država, te je time A. A. postala poluslužbenom agencijom pod nadzorom Centralnog presbiroa. Vijesti se daju najmanje tri puta dnevno. Dopisnici se nalaze u svim važnijim evropskim glavnim gradovima.
Kina: Central News Agency — Chung Yang Tung Sing She. Izvještajna služba iz inozemstva za kineske listove vrši se preko velikih svjetskih agencija Reuter, Havas, United Press i Transocean. Vijesti iz same Kine sabiraju same kineske agencije. Central News je službena agencija Kuomintanga s godišnjom subvencijom vlade. Osnovana je 1926; ima podružnice u svim većim gradovima Kine te snabdijeva vijestima oko 650 listova.
Kuo Min News Agency — Kuo Min Tung Sing She je službena agencija ministarstva vanjskih poslova i ministarstva financija nacionalne vlade, a daje vijesti dnevno na engleskom jeziku.
Letonska: LETA — Lettische Telegraphenagentur. Autonomno državno poduzeće, osnovano 1919 pod imenom Latvijas preses birojs. LETA je danas poluslužbena agencija, koja daje vijesti dnevno u nekoliko izdanja čitavoj letonskoj štampi.
Litva: ELTA — Litauische Telegraphenagentur. Agencija ELTA je izravno odgovorna ministarstvu vanjskih poslova. Osnovana je 1920 i vezana posebnim ugovorima sa svima baltičkim novinskim agencijama.
Madžarska: Magyar Távirati Iroda — MTI. Privatno društvo s poluslužbenim karakterom. MTI je osnovan 1881 kao novinska agencija, 1898—1918 u posjedu Samuela Rado-a, 1918 u državnim rukama, a od 1921 dioničko društvo. Vijesti se daju dnevno nekoliko puta. Obavještavanju štampe služi također Ured za informacije (Information Hirlaptudosito). Osim toga ima u Madžarskoj još 13 manjih agencija i korespondencija.
Mandžukuo: Mandžu Koho Kumiaj. Koncem 1935 bio je u Mandžukuo slično kao u Japanu uveden monopol na dobavu vijesti. MKK je zadružno poduzeće s pravom monopola, koje sačinjavaju glavni mandžurski i japanski listovi u Mandžuriji i u Kvantungu.
Njemačka: DNB — Deutsches Nachrichten-Büro. Tu je agenciju osnovala nacionalno-socijalistička vlada 1933, fuzijom agencija WTB (Wolffs Telegraphisches Büro) i TU (Telegraphen Union, u posjedu Hugenbergova koncerna). DNB ima poluslužbeni karakter, a daje vijesti nekoliko puta dnevno većim dijelom radiofonski.
Nizozemska: Algemeen Nederlandsch Persbureau. Privatno poduzeće nizozemskih novinskih nakladnika (De Nederlandsche Dagbladpers).
ANP je nastala 1. VII. 1935 sjedinjenjem ovih poduzeća: Aneta-Holland, Nederlandsch Corespondentie-Bureau voor Dagbladen i Persbureau Vaz Dias.
Algemeen Nederlandsch-Indisch Persbureau — ANIP (ANETA). Ta je nizozemska agencija za Nizozemsku Indiju dioničko društvo s većinom dionica u rukama Holandijskog nacionalnog sindikata, kojim upravljaju ravnatelji najvećih nizozemsko-indijskih trgovačkih tvrtka. ANIP posreduje izmjenu vijesti između Nizozemske i Nizozemske Indije.
Norveška: Norsk Telegram-Byrå. Norveška izvještajna služba ima već izvjesnu tradiciju, jer je norveška novinska agencija osnovana već 1867 od jednog privatnika. Poslije 1918 pretvorio se NTB u dioničko društvo na zadružnoj osnovi, njegove dionice posjeduje čitav niz listova u Oslo-u i u pokrajini. Veze sa službenim mjestima norveške vlade vrlo su slabe, tako da je nezavisnost agencije od vlade vrlo velika.
Rumunjska: Agence Orient-Radio — RADOR. Dioničko društvo službenog karaktera s kapitalom od 15 milijuna leja. Država nadzire i subvencionira čitavo poduzeće. Osnovano je 1921, ima podružnice u svim velikim gradovima Rumunjske. Dnevno se daju nekoliko puta vijesti, burzovni tečajevi i posebni privredni bulletin.
Španjolska: Agencia Telegrafica Fabra. ATF je osnovao 1865 Nilo Fabra y Deas pod naslovom Centro de Correspondencia. Karakter joj je poluslužben, a pretplatnici su gotovo svi listovi u Španjolskoj i štampa u latinskim državama Južne Amerike. Danas je ATF dioničko društvo s kapitalom od 1 milijuna peseta. Dnevno izlazi više telegrafskih izdanja (po prilici svaka dva sata). Osim toga postoji manja agencija Logos za pokrajinsku štampu.
Sovjetski Savez: Telegrafnoje Agentstvo Sojuza Sovjetskih Socijalističeskih Respublik — TASS. Državno društvo s pravom monopola na dobavu vijesti, osnovano 1918 pod imenom ROSTA, a 1925 prozvano TASS. Svi su sovjetski listovi pretplaćeni na vijesti te jedine sovjetske agencije. Korespondenti postoje u svim evropskim glavnim gradovima, u Americi i na Dalekom Istoku.
Švedska: Tidningarnas Telegrambyrå — TT. Već je 1867 osnovana prva švedska agencija kao podružnica njemačkog WTB-a pod imenom Svenska Telegrambyrå. Postepeno je širila svoj utjecaj na švedske listove, pa je 1868 prešla u švedske ruke i postala poluslužbenom. Poduzeće danas imade 140 dnevnika. Nijedna grupa nema većinu njegovih dionica. TT dobavlja sve vijesti švedskoj radiotelefonskoj službi.
Švicarska: Schweizerische Depeschenagentur. Zadružna ustanova u obliku dioničkog društva, koja pripada glavnim švicarskim novinskim nakladnicima. Politička i privredna nezavisnost poduzeća nastoji se zadržati time, da se dionice smiju otuđivati samo dopuštenjem nadzornog odbora. Švicarska je agencija poslovno poduzeće, koje nema ni služben ni poluslužben karakter. Ipak švicarska vlada često upotrebljava agenciju SDA, da proširi svoj utjecaj na javno mišljenje. Manja novinska agencija je Presstelegraph.
Turska: Anadolu Ajansi — Agence Anatolie. Dioničko društvo s kapitalom od 20.000 turskih lira. Država posjeduje 51% dionica, pa prema tome možemo A. A. smatrati poluslužbenom agencijom. 1917 bila je osnovana Agence de Constantinople, ali je 1919 opet ukinuta. Mladoturci su već tada raspolagali poduzećem Agence Ottomane, koje se promijenilo u službenu Agence Milli i konačno u današnju A. A. Vijesti se daju 4 puta dnevno na turskom i francuskom jeziku. Utjecaj A. A. je velik na Bližem Istoku, osobito u Iranu. Podružnice su osnovane u Smirni i Carigradu, gdje A. A. ima također monopol na ulično plakatiranje.
U. S. A.: Associated Press. Privredno poduzeće na zadružnoj osnovi. A. P. je agencija, koja je nastala privrednim udruživanjem američkih novinskih nakladnika u svrhu zajedničkog obavještavanja, pa radi toga nema tečevni karakter, prema tome ni dioničke glavnice, ne pravi nikakvih poslova i ne dijeli dividende. Svaki član zadruge dužan je odmah dojaviti svaku novu vijest sa svog područja centrali, koja se smjesta stavlja na upotrebu svim listovima (1340), koji sačinjavaju A. P. Po ovoj osnovnoj ideji isključena je svaka stranačka ili privredna zavisnost. A. P. je osnovana 1900 s najmodernijim tehničkim sredstvima, tako da danas daje dnevno otprilike 367.000 riječi, a od 1935 uređena je također dnevna služba za ilustracije pomoću televizijskih stanica.
U pogledu organizacije postoji 6 područja (New York Chicago, Denver, Atlanta, Kansas City, San Francisco), a Washington kao prijestolnica sačinjava posebno područje. Za sabiranje vijesti postoji čitav štab od 3500 suradnika u U. S. A., Kanadi, Južnoj Americi, Evropi i na Dalekom Istoku.
International News Service. Glavni vlasnik je William Randolph Hearst, koji je ovu agenciju osnovao u borbi s Associated Pressom. INS daje vijesti dnevnim novinama cijelog svijeta, uglavnom listovima Hearstova koncerna i južnoameričkim listovima (a tih je preko 600). Agencija služi osim toga Hearstovim radiofonskim stanicama.
United Press. Novinska agencija koncerna (chain) The Scripps-Howard Newspapers Alliance. Osnovao ju je 1908 Edward W. Scripps fuzijom nekoliko manjih poduzeća. UP daje svoje vijesti izravno štampi u 42 države na 20 različnih jezika, a u britanskom imperiju surađuje s British United Press.
Universal Service. Posjednik je W. R. Hearst, koji služi ovom agencijom obavještavanju jutarnjih listova svoga koncerna.
Vatikan: Agenzia Fides. A. F. je osnovana 1927, vodi je Opera della Propagazione della Fede, a služi obavještavanju vatikanskog lista Osservatore Romano i izvještajnoj službi oko 1600 periodika na cijelome svijetu. Vijesti se daju jedamput nedjeljno na talijanskom, njemačkom, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku. Na isti način je organizirana i služba za ilustracije.
Velika Britanija: Central News. Posjednik je The Central News Lmtd., godina osnutka 1871. Velik broj korespondenata na cijelome svijetu. Pretplatnici su ponajviše dnevni listovi, novčani zavodi i klubovi.
Exchange Telegraph. Posjednik je Exchange Telegraph Company Ltd. Vijesti se daju dnevno neprestano kroz 24 sata. Znameniti su burzovni i privredni izvještaji. Budući da je agencija privatno vlasništvo, opaža se jaka stranačka i politička zavisnost.
Press Association. Posjednik je Liability Company, gdje su glavni dioničari engleski pokrajinski listovi. Izvještajna služba daje se neprekidno danju i noću. Posebne brzojavne veze vežu P. A. s 30 londonskih listova te 38 jutarnjih i 80 večernjih listova u pokrajini.
Reuters Ltd. Posjednik je Limited Liability Company, koje posjeduju također Press Association. Godina osnutka 1852, neprekidna služba danju i noću, kojom se služi cijeli svijet. Specijalno područje interesa su vijesti iz vanjske politike i iz cijelog britanskog imperija. Drži veze sa cijelim svijetom pomoću telegrafskih linija, kabela i radiofonije. U njemu rade 124 urednika, koji raspolažu golemim štabom suradnika širom čitavog svijeta. Budući da je skupljanje vijesti iz cijelog svijeta vrlo skup i kompliciran posao, podijelile su velike novinske agencije cijeli svijet na t. zv. rezervate, na područja, gdje je samo izvjesno poduzeće ovlašteno sakupljati nove vijesti, ali je »kružnim ugovorom« ujedno vezano, da te vijesti stavlja i drugima na upotrebu. Havasov »rezervat« je Francuska s kolonijama, latinske zemlje Evrope, evropski jugoistok, Bliži Istok, a zajedno s Associated Pressom i Južna Amerika. Reuterov »rezervat« je Britanski imperij, Daleki Istok, Nizozemska i Skandinavija. Associated Press ima »rezervat« Sjevernu Ameriku i zajedno s Havasom Južnu i Srednju Ameriku. Na taj način je kapital postao najvažnijim faktorom u svjetskoj obavještajnoj službi. To se opaža osobito kod agencije Havas, koja je gotovo svemoćna u francuskoj štampi, a po svom utjecaju na svjetsku obavještajnu službu također u mnogim inozemskim novinskim agencijama, osobito na evropskom jugoistoku. Danas je općenita tendencija svjetske štampe, da se novine riješe pretjeranog utjecaja novinskih agencija i različnih monopola, koji su na taj način nastali. Stoga ima na pr. u američkom novinstvu pokušaja, da se uz glavnu agenciju Associated Press osnuju i takve agencije, kojima će biti povjerene posebne zadaće, tako da će ta poduzeća biti sposobna da se osamostale. U Evropi ipak danas još nije moguće skršiti moć velikih novinskih agencija, osobito Havasa, što je među ostalim pokazala bezuspješna borba, koju je protiv te prevlasti vodio francuski tvorničar François Coty svojim listom L’Ami du Peuple. Prema tome treba kod prosuđivanja novinskih vijesti uvijek pripaziti na agenciju, koja ih daje, i na one sile privrednog i političkog značaja, koje vjerojatno stoje iza agencije.
LIT.: Bömer, Handbuch der Weltpresse. Herausgegeben vom Institut für Zeitungswissenschaft an der Universität Berlin, Berlin 1937; Bömer, Internationale Bibliographie des Zeitungswesens, Leipzig 1932; Bauer, Štampa evropskih velevlasti i Amerike, Zagreb 1940; Bauer, Evropska obavještajna služba i Agencija Avala, Ekonomist 9. X. 1939. E. B.