AGAME (Agamidae) su gušteri najrazličitijeg oblika tijela i prekrasno obojeni, a poznato ih je 30 rodova s preko 200 vrsta. U ustima im je debeo jezik, koji slabo ispružaju. Sve su agame neopasne životinje, iako neke pokazuju zastrašni izgled bodljikavim repom ili grebenom na leđima, bodljama na glavi i tijelu kao moloh. Žive od jugoistočne Evrope (na otocima Egejskog mora, u južnoj Turskoj i južnoj Rusiji) prema jugu do kraja Afrike, a prema istoku do Kine, južnoazijskih otoka, Australije i Polinezije; najviše ih ima u južnoj Aziji. Gotovo sve agame kopnene su životinje, hrane se kukcima ili biljem: plodovima, travom i lišćem. Najpoznatija je agama krilati zmaj (Draco volans) s pobočnim kožnim naborima na lažnim rebrima, koje može raširiti u letnicu, pa se njome služi kao padobranom. Kad spazi kukca, koji leti, raširi letnicu i skoči na njega, a onda se opet smiri negdje na grani. Zmaj je velik oko 20 cm i živi na drveću Sundajskih otoka te na jugu Malajskog poluotoka. Agama pećinarka (Agama planiceps) naraste oko 27 cm i skače po golim granitnim pećinama jugozapadne i istočne Afrike. Agama colonorum ima žarko crvenu glavu i naraste do 35 cm, a živi u zapadnoj i u sjeveroistočnoj Africi i jede kukce (mrave). Bodljorepa agama (Uromastix aegyptius) može da naraste preko pol metra, a živi u Egiptu i Arabiji, hrani se biljem i brani bodljikavim repom; Beduini je jedu. Moloh (Moloch horridus) izgleda doduše strašno radi svoga bodljikavoga tijela, ali je posve bezopasan, pa i svojim malenim ustima ne može ugristi. Živi u Australiji na pjeskovitu tlu, naraste i do 22 cm, a hrani se mravima i može mijenjati boju kože.