AGALAKTIJA (od grč. a »ne«, gala, galaktos »mlijeko«) znači stanje dojkinje poslije gubitka mlijeka. Agalaktija odnosno hipogalaktija dojkinje može nastati od naslijeđene nesposobnosti mliječnih žlijezda zbog različitih interkurentnih bolesti žene, a i od lošeg, nedovoljnog sisanja samog dojenčeta. E. M.
Agalaktija se često javlja kod krava, krmača, kuja i kobila, a i ostalih životinja. Ovakvo se stanje pojavljuje redovito bez ikakvih bolesnih promjena na mliječnoj žlijezdi, pa je vrlo teško utvrditi pravi uzrok. Nezgodno je dakako, što mladunčad nema hrane, pa se mora pribjeći umjetnom hranjenju. Kao uzrok dolaze u obzir endokrine smetnje, kronična otrovanja, naporan rad, pretilost. Dešava se, da krava ima mlijeka sve do teljenja i da pod konac bremenitosti ne presušuje, kako bi trebalo. Tada se može očekivati poslije teljenja smanjena količina mlijeka. Agalaktija se odnosi na čitavu mliječnu žlijezdu ili vime ili na pojedine dijelove. Uz ovo ima čitav niz slučajeva, kad nema sekrecije mlijeka, ali se tada može ustanoviti uzrok, na pr. za kakvog drugog unutarnjeg, infekcioznog oboljenja, pa je to onda samo simptom uz ostale simptome; ili kod upala mliječne žlijezde, akutnih ili kroničnih, kad je žlijezda tako promijenjena, da ne može secernirati mlijeka za vrijeme bolesti ili uopće više nikada. Neki se put dogodi, da agalaktija pomalo prestaje, ali je zato drugi put svako liječenje uzaludno. Događa se koji put, da poslije drugog porođaja žlijezda secernira sasvim normalno. Ako je prestanak sekrecije bio u vezi s drugim oboljenjem, onda se obično sekrecija mlijeka povrati poslije ozdravljenja. Kada se pak radi o primarnoj agalaktiji, može se pokušati energičnijom masažom, češćom mužnjom, ne bi li se žlijezda potaknula na rad, a ima i čitav niz različitih lijekova.
LIT.: E. Weber, Die Krankheiten des Rindes, 1937. B. O.