AFRODITA. U Homerovim epima spominje se A. kao kći Zeusa i Dione, pelazgičke božice i žene nebeskog boga. Prema mlađoj legendi ona se rodila na otoku Kipru iz morske pjene (odatle joj potječe i ime); na Kipru je i njen najstariji kult. Božica A. je azijskog podrijetla i u vezi s feničkom božicom ljubavi Astartom, koja je također rođena iz pjene. Ona prikazuje stvaralačku moć prirode i uglavnom je štovana kao božica ljubavi i ljepote. Štovala se kao A. Pandemos (zemaljska, pučka), koja daje moć svim nagonima u prirodi, i kao Urania (nebeska), jer dijeli plodnost i blagoslov. Još se štovala kao A. Pontia (pomorska), koja mornarima daje sretnu plovidbu. Kult A. imao je često izrazito seksualno značenje.

A. je najljepša od svih žena i božica. Njenoj moći podliježu i najdublji filozofi kao i divlje zvijeri. Ona posjeduje pojas miline, kojim neodoljivo osvaja muškarce. Može ga i drugim ženama posuditi. Prate je kao pomoćnice Harite i Eros (ljubav), Pothos (čežnja) i Himeros (pohota). Muž joj je bog vatre, nakazni Hefest; po drugoj legendi i Ares, bog rata.

U trojanskoj priči ona je povod ratu, jer je pomogla Parisu da osvoji Helenu kao uzdarje za dosuđenu joj jabuku ljepote.           P. M-o.

A. se u staroj umjetnosti prikazivala na različne načine. Primitivne figure s Orijenta prikazuju je nagu s rukama pritisnutim na grudi. U grčkoj umjetnosti bila je prikazivana nebrojeno puta. U doba Fidijino stvoren je protiv pojma božice sjetilne ljubavi pojam uzvišene božice. Sam Fidija je u Olimpiji postavio kip A. Uranije od zlata i slonove kosti. Božica je jednom nogom stajala na kornjači, koja je bila simbol kućevnosti. I na frizu na Partenonu nalazila se A. u krugu bogova, koji promatraju predaju pepla. Znamo, da je njen kip izradio i Alkamen. Od brojnih kipova Praksitelovih spomenut ćemo njegovo najslavnije djelo, knidsku A. Sam se kip nije sačuvao, ali imamo od njega brojne reprodukcije; najbolja je mramorni kip u Vatikanu. I glasovita Venera iz Arlesa dovodi se u vezu s knidskom A., a isto tako i Venera iz Kapue. Dok se na Praksitelovim kipovima odrazuje djevičanska čistoća, kasnija umjetnost ide više za sjetilnim efektima (Venera Medici u Firenci i Kapitolinska Venera u Kapitolinskom muzeju u Rimu). Iz helenističkog je doba originalni kip A. Milske, kojim se danas ponosi Louvre u Parizu. Nađen je 8. IV. 1820 na otoku Melosu (Milu). To je danas valjda najpopularniji kip starine.   Z. D.