AEROPUT, društvo za zračni saobraćaj d. d. To je društvo osnovano g. 1927 sa zadaćom, da preuzme organizaciju i provedbu cjelokupnog zračnog prometa u kraljevini Jugoslaviji. Sjedište mu je u Beogradu, dionička glavnica devet milijuna dinara, a od države ima godišnju potporu 18 milijuna dinara. Društvo ima svoje aeroplane većinom u priključku na aerodrome vojnog zrakoplovstva, dakle u svim većim gradovima naše države, a naročito u Beogradu-Zemunu, Zagrebu, Novom Sadu, Nišu, Skoplju, Ljubljani, Sarajevu, Mostaru, Sušaku, Dubrovniku i Sinju. Društvo se služi i privatnim civilnim aerodromom tvrtke »Bata« d. d. u Borovu. Cijeli civilni zračni promet usredotočuje se u tom društvu. Ono se nalazi pod izravnim nadzorom vojnog zrakoplovstva, koje podržava svoga posebnog komesara zrakoplovnog stručnjaka u ime ministra vojske i mornarice, kao što i ministar trgovine i industrije ima svog posebnog komesara.

Društvu pripada ne samo organizacija zračnog civilnog prometa na teritoriju naše države, nego i nadzor nad stranim zračnim linijama, koje prelijeću naš teritorij i saobraćaju s našom zemljom. Društvo ima svoje aerodrome, svoju autobusnu službu, svoju tehničku službu, svoj letački park, park aeroplana, svoj vozni park i svoja skladišta za gorivo i mazivo. Društvo ima aeroplane raznih tipova: amerikanski Loakid-elektra, Kodron, Dragon, Spartan, Mitrović MMS-3, Moxmouth, Gipsimouth. Uprava nastoji, da cjelokupni letački park ujednostavni i unificira po mogućnosti u amerikanskim Loakid-aparatima. G. 1940 društvo je održavalo slijedeće zračne linije:

1. Beograd—Borovo—Zagreb. 2. Beograd—Niš—Skoplje. 3. Ljubljana—Zagreb. 4. Beograd—Sofija. 5. Beograd—Dubrovnik —Sarajevo—Beograd —Sarajevo—Dubrovnik —Beograd. 6. Zagreb—Split—Sarajevo—Zagreb—Sarajevo—Split —Zagreb. 7. Beograd—Podgorica. 8. Zagreb—Beč. 9. Beograd—Zagreb—Venecija—Milano. 10. Bukurešt—Beograd.

S Aeroputom surađuju ova strana zrakoplovna društva vršeći redovnu službu preko teritorija naše kraljevine: I. Njemačko društvo D. L. H. na linijama: 1. Budimpešta— Beograd—Sofija—Carigrad i 2. Beograd—Sofija—Solun— Atena.

II. Talijanska društva Ala Littoria i Avio Linee Italiane na linijama: 1. Milano—Venecija—Zagreb—Beograd—Bukurešt—Constanza; 2. Rim—Beograd—Bukurešt; 3. Rim— Venecija—Budimpešta—Varšava.

III. Poljsko društvo Lot na linijama: 1. Varšava—Budimpešta—Venecija—Rim; 2. Varšava—Atena; 3. Varšava— Budimpešta—Beograd.

IV. Nizozemsko društvo K. L. M. na liniji: Amsterdam —Batavija, i to prelijetajući iznad našeg teritorija. Aeroplani ovoga društva spuštali su se na beogradski aerodrom, samo kada su to specijalne okolnosti zahtijevale.

V. Rumunjsko društvo Lares na liniji: Constanza—Bukurešt—Beograd—Zagreb—Venecija—Milano.

VI. Madžarsko društvo Malert na linijama: 1. Rim—Venecija—Budimpešta—Varšava; 2. Budimpešta—Beograd.

Francusko društvo Air France obustavilo je saobraćaj preko našeg teritorija mjeseca ožujka 1939. Ovo je veliko zrakoplovno društvo prvo uvelo zrakoplovni promet u našoj zemlji još 1921 g.

Radi neredovitih prilika u Evropi mnoge su strane linije ukinute, tako da su krajem g. 1939 ostale samo linije talijanskih i madžarskih društava. Njemačka D. L. H. također je jedno vrijeme bila obustavila saobraćaj, ali ga je u manjem opsegu kasnije ponovno uvela.

Trgovački brutto prihodi Aeroputa iznosili su 1939 godine 7,277.995.50 dinara, a čist dobitak, ubrojivši i prinos države u iznosu od 18 milijuna, 636.214.78 dinara. Pri tom se mora uzeti u obzir, da je na ime inventara, aerodroma i t. d. u godini 1939 otpisano 7,937.360 Din.