BANKOVNI AKCEPT, oblik kratkoročnog bankovnog kredita, srodan kontokorentnom kreditu. Tražilac kredita ga dobiva time, da izda mjenicu na banku, koja tu mjenicu akceptira, ili da banka dopusti tražiocu kredita, da treća lica mogu na nju trasirati mjenicu. Posebna su vrsta bankovnih akcepata industrijski akcepti, naime mjenice nekog industrijskog poduzeća, koje banka akceptira. Takav bankovni akcept služi za davanje kratkoročnih kredita industrijskim poduzećima, koja su u tješnjoj poslovnoj vezi s odnosnom bankom. Slaba je strana bankovnog akcepta, da se kod te vrste kreditiranja ne može uvijek sa sigurnošću ustanoviti, da li se radi o poslovnoj mjenici, t. j. o transakciji, kojoj služi osnovicom stvarno obavljeni robni posao, ili o t. zv. financijskoj (poreznoj) mjenici, koja nema te podloge. Kod industrijskih je akcepata ta opasnost još veća, jer kao podloga služe aktive industrijskog poduzeća, koje su redovno dobrim dijelom nelikvidne. U zemljama s razvijenom privrednom strukturom i razvijenim bankarstvom često se bankovni akcept izgrađuje tako, da banke uz neku proviziju daju tražiocu kredita svoj akcept. U tom slučaju ne daju banke više u zajam tuđa sredstva, nego stavljaju tražiocima kredita na raspolaganje svoj kredit. Kako za taj način poslovanja nema zakonskih ograničenja ni zakonske kontrole, krije takvo poslovanje u sebi opasnost kreditne inflacije (→ inflacija kredita) i time opet pojačava nesigurnost u poslovanju banaka.