BANANA je rašireno ime tropskog biljnog roda Musa iz tropske porodice bananovki. To su veličanstvene, palmama slične zeljaste biljke, drvolike vanjštine s nepravim deblom, koje je sastavljeno od samih međusobno tijesno priljubljenih lisnih rukavaca, a nosi na vrhu skup velikih duguljastih listova; stariji među ovima imaju redovno na poseban način razderane plojke. Cvjetna se os diže po središnjoj šupljini prividnog debla sve do vrha, gdje se među listovima pojavi viseći klas trimernih, zigomorfnih cvjetova sa podraslim plodnicama. Iz potonjih razvijaju se mesnati plodovi (bobe), koji su kod većine kulturnih odlika bez sjemenaka; stoga se banane razmnažaju u kulturi već od davnine korijenovim sađenicama. Najpoznatija je vrsta M. paradisiaca L. Njezina se kulturna podvrsta M. sapientium O. Kuntze gaji u svim tropskim krajevima radi poznatih plodova, koji se mnogo cijene kao voće (»banane«). U Evropi kultiviraju se pored ove još i neke druge vrste (na pr. M. ensete J. F. Gmel.) kao uresne biljke po nasadima i vrtovima. S. H-ć.

B. je u modernoj ishrani vrlo važno voće. Noorden je preporučivao b. za hranu dijabetičara, nefritičara i kod kostobolje (arthritis). Czerny je uveo banane u dječju dijetu. Oljuštena banana ima nemsku vrijednost 1, a bjelančevinsku samo ½ (→ nem). Celulozna supstanca iznosi samo 1%, a k tome je vrlo nježna; stoga uzrokuje osobito kod malene djece začepljenost. E. M.