BALTALUK. Austro-ugarska monarhija otkupila je 1910 od mladoturskog režima sva erazi-metruke i erazi-muvat zemljišta, koja su dotad bila vlasništvo sultana. Tako je došla Bosna i Hercegovina u pravni posjed svih zemljišta: baltaluka (šuma) i mera (pašnjaka, utrina, gmajna). Površina šuma, koje su tim putem postale državne, iznosila je ukupno 1,906.470 ha (od toga 1,368.073 ha visokih šuma, 340.674 ha niske šume i 207.723 ha šikare), a površina pašnjaka iznosila je (uključivši one od vakufa i begluka) 768.633 ha. Bilo je unaprijed posve isključeno, da bi država doista preuzela u svoju upravu sve te baltaluke i mere, pošto je po dotadašnjim zakonima (ramazanski od 7. ramazana 1274 [2. V. 1858] i od 14. safera 1276 [12. IX. 1859]) svaki općinar imao pravo na paši besplatno pasti svoju stoku i u šumi sjeći potrebno drvo; bilo bi i nemoguće, da uz tolike servitute država vodi uredno gospodarenje na tim pašnjacima i u tim šumama. Zakonom od 20. VI. 1914 o uređenju baltaluka i mera određeno je, da se za potrebe svih općina i sela izluče površine pašnjaka i šuma, kojima će ubuduće upravljati zajednice ovlaštenika (kao u imovnim općinama, odnosno u zemljišnim zajednicama u Hrvatskoj). Samo suvisli veliki šumski kompleksi na razvođima gorja, u slabo prohodnim i rijetko naseljenim krajevima imali su ostati vlasništvo države.

Kako taj zakon nije nikad stupio na snagu, zadirao je narod svojevoljno sve više u šume i pašnjake i zaposjedao površine po miloj volji, koliko je tko zahvatio. Iako je postojala naredba bos.-herc. zem. vlade već od 16. IX. 1888 o zaštiti državnih šuma, nije mogla spriječiti njihovo samovoljno uništavanje. Određenu kaznu zatvora za svaku samovlasnu okupaciju zemljišta narod je shvatio, kao da može odležanjem u zatvoru steći pravo na okupiranu zemlju. Tek naredba ministarstva za agrarnu reformu od 19. XII. 1924 br. 53.550 određuje (u smislu zakona od 20. VI. 1914) pravo servituta na točno određenim površinama pašnjaka i šuma. Sva ostala za obradu pogodna državna zemljišta, koliko nijesu opterećena priznatim servitutima, primjenjuju se nutrašnjoj kolonizaciji i to tako, da bi ponajprije svi ratni dobrovoljci dobili po 5 ha, onda invalidi, konačno svi ostali općinari. Na taj je način razdijeljeno:

	Oranica	Paše	Šume	Svega	Broj nadjeljenika
	u hektarima
1. Ratnim dobrovoljcima od privatnog posjeda	426	—	—	426	122
2. Ratnim dobrovoljcima od državnog zemljišta	—	3114	17.090	20.204	4.200
3. Drugim interesentima	—	94	13.640	13.734	9.484
4. Prije ministarske naredbe razdijeljeno	20.000	—	56.290	76.290	39.304
Sveukupno	20.426	3.208	87.020	110.654	53.110

Na koloniste prije agrarne reforme otpalo je državnog zemljišta od baltaluka i mera po 10 ha, poslije agrarne reforme na dobrovoljce po 5 ha, a na ostale po 1 ha.

LIT.: Stenografski zapisnik Sabora Bosne i Hercegovine o 10. sjednici godine 1914. Govor odjelnoga predstojnika dra. O. Frangeša za obrazloženje zakonske osnove o uređenju baltaluka i mera.