BALDWIN, 1. James Mark, * Columbia (južna Karolina) 1861, † 1934, američki filozof, zastupa estonomički idealizam, koji u estetskom promatranju (aesthetic contemplation) nalazi osnov jedinstvena pogleda na svijet. Razumsko obrađivanje iskustva razilazi se u dva pravca, koji čine razliku između agenetičkih nauka (o prirodi) i genetičkih (o životu) i vode do opreke objekta i subjekta. Taj se dualizam ne da ukloniti redukcijom, dakle ni tako, da se kategorije (v.) prirodnonaučna shvaćanja uvedu u razvojno-povijesno gledanje, ni obratno, da se u kvantitativno-mehanističko poimanje unesu pojmovi iz nauka o životu (biologije, psihologije, sociologije i dr.), već se može svladati samo sintezom na način estetske integracije, u kojoj se svijest vraća k jedinstvu subjekta i objekta. Kako se potpuno shvaćanje zazbiljnosti svodi na zakon ljepote, označuje se Baldwinov nazor kao pankalizam: sve (πᾶυ) se ujedinjuje u vidu lijepa (ϰαλόυ).

BIBL.: Glavno djelo B-ovo je Genetic Logic, New York 1906—1908, u njem. prijevodu Leipzig 1908—1914.

LIT.: D. Nedeljković, Pankalizam i dialektika, Skoplje 1936. A. B-a.

2. Stanley, * Beldwey 3. VIII. 1867, engleski državnik, sin Alfreda B., velikog industrijalca. B. je školovan u koledžu Harrow i u Cambridgeu. Nakon svršenih škola ušao je u posao svoga oca. Iza očeve smrti (1907) B. ulazi i u Donju kuću (1908), gdje je ubrzo došla do izražaja njegova sprema u ekonomsko-financijskim pitanjima. Za vrijeme prvoga svjetskoga rata B. je postao (1916) privatnim tajnikom Bonara Lawa, i time je započela njegova brza državnička karijera. Ulazi 1917 u koalicionu vladu Lloyda Georgea kao podsekretar ministarstva financija i na tome mjestu ostaje do 1921, kad je postao ministar trgovine. G. 1920 postao je članom kraljevskog tajnog vijeća. G. 1922, nakon pada koalicione vlade, postaje u konzervativnoj vladi ministar financija. Nakon povlačenja Bonara Lawa, 1923, Baldwin postaje vođom stranke i prvim ministrom (ministrom predsjednikom). Provodi oštru borbu protiv laburista boreći se za zaštitne carine, ali je na izborima konzervativna stranka dobila manjinu, pa je na vlast došao Mac Donald. B. stupa u vrlo ogorčenu borbu te je 1924 oborio laburističku vladu i postao po drugi put ministar predsjednik (6. XI. 1924). Laburisti su provodili štrajkove; osobito su teške prilike vladale u rudarskim područjima Engleske. B. je vodio borbu protiv štrajkova, ali je laburistička stranka ponovno ojačala, pa je 1929 preuzela vlast. No ekonomske prilike su postale s dana u dan sve to gore; ekonomska kriza je obuhvatila takve razmjere, te su laburisti postali nemoćni, da riješe pitanje nezaposlenosti, a počela je prijetiti ozbiljna opasnost i samoj funti. Da se izbjegne katastrofa, Mac Donald je pristao na formiranje nacionalne vlade (1931), u kojoj je B. postao lord predsjednik vijeća, a u lipnju 1935 postade po treći put ministar predsjednik i na tome mjestu ostaje do svibnja 1937. Brzim financijskim mjerama, pooštrenjem zaštitne carine i aktiviziranjem vanjske trgovine ekonomska je kriza brzo svladana, ali pri kraju njegove vlade nastupila je teška politička kriza, koja bi se vjerojatno, da nije bilo neobične strpljivosti, vještine i energije Baldwinove, pretvorila u krizu engleskoga imperija. Kralj Eduard VIII. htio je uzeti za ženu Mrs. Simpson, podrijetlom Amerikanku, koja je tada živjela u drugom braku. Engleska javnost je bila protivna toj ženidbi, a isto tako i dominioni. Kad je kralj Eduard vidio, da su i parlamenat i vlada protivni njegovoj ženidbi, zatražio je od parlamenta, da se može oženiti morganatski, ali je parlamenat — zapravo Baldwin — odgovorio, da englesko zakonodavstvo ne poznaje takvoga braka. Eduardu VIII. nije ništa drugo ostalo, nego da abdicira (10. XII. 1936) i da s Mrs. Simpson ode iz Engleske. Na njegovo je mjesto došao brat mu vojvoda od Yorka kao Đuro VI. J. N.