A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Bakšić
Svezak: 2
Stranica: 117
Vidi na enciklopedija.hr:
Bakšić, Stjepan
BAKŠIĆ, 1. Bogdan(ov) fra Petar, * oko 1600, † 1674, Hrvat iz bugarskog Ćiprovca, kustod bugarske franj. kustodije; od 1638 koadjutor sofijski, 1641 biskup, a od 1643 prvi nadbiskup. Izvanredno agilan misionar, neustrašiv borac za vjersku slobodu i za svoje duhovno stado. Osim toga Bakšić je bio vrlo marljiv pisac. On je izdao prvi hrvatski prijevod glasovite i vrlo raširene po svoj Evropi Pseudo-Bonaventurine knjižice Meditationes (Rim 1638; uz preporuku fra Rafaela Levakovića). To je djelo kasnije preradio fra Marijan Lekušić pod naslovom Bogoljubna razmišljanja (Mleci 1730), ali još nije riješeno pitanje, nije li i sam Bakšić preradio neki još stariji prijevod. U ostavštini O. Božitkovića našao se iz 1577 prijepis nekoga starijega sličnog spisa, pa će istom pobliža analiza rukopisa moći riješiti postavljeno pitanje. Spominju se i ova Bakšićeva djela: Blagoskrovište nebesko Marije (Rim 1643), Život Bogorodice, neki prijevod iz sv. Bernarda.
LIT.: O fra Petru Bakšiću pisao je sofijski učenjak L. Miletič (v. Prohaska, Das kroatischserbische Schrifttum, 54—55); u novije doba I. Dujčev; kod nas P. Kolendić, Sofijski nadbiskup fra Petar Bogdan Bakšić (Glasnik Skopskog naučn. dr., II., 1927). Glavno je vrelo Fermendžin, Acta Bulgariae Ecclesiastica (Mon. Sl. Mer. XVIII.), Zagreb 1887. St. P.
2. Stjepan, * Cvetković 15. XII. 1889, svećenik nadbiskupije zagrebačke, sveučilišni profesor bogoslovnog fakulteta u Zagrebu za specijalnu dogmatiku, kanonik prvostolnog kaptola zagrebačkog i papinski komornik. Srednje je škole i bogoslovni fakultet svršio u Zagrebu, za svećenika zaređen 1913. Specijalne filozofske i teološke studije svršio je u Rimu i Innsbrucku. G. 1918/19 bio je suplent za specijalnu dogmatiku na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu; od 1924 profesor spec. dogmatike na bog. fakultetu u Zagrebu. Vrativši se iz Rima bio je urednikom Katoličkog Lista sve do 1936, a od 1924 do 1938 urednik Bogoslovske Smotre. Napisao brojne članke opće crkvenog, apologetskog i dogmatskog sadržaja, kao što i o važnijim javnim i kulturnim prigodama. On je jedan od najuglednijih crkvenih govornika u zagrebačkoj nadbiskupiji. Iz bogoslovske struke napisao je više opsežnijih znanstvenih studija, naročito o Bl. Dj. Mariji kao posrednici milosti, zatim monografiju o sv. Josipu. Pisao je također popularne polemičke brošure o starokatolicizmu, teozofiji, adventistima te članke o drugim aktuelnim pitanjima. Stručni je urednik Hrvatske Enciklopedije za katoličku teologiju. J. O.