A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: bakrotisak
Svezak: 2
Stranica: 117
Vidi na enciklopedija.hr:
bakrotisak
BAKROTISAK, ili udubljeni tisak, star je preko 400 godina. Najznamenitiji je bakrorezac i otiskivač A. Dürer. Taj postupak bio je jedini za štampanje slika u bojama sve do izuma Senefelderove litografije (otisak s kamena). Bakrotisak usavršio je Karel Klič. B. se odlikuje bogatstvom potankosti, savršenom pravilnošću oblika, dubinom i jačinom sjena. Zbog toga se upotrebljava za umnožavanje najfinijih radova. Još pred nekoliko desetljeća vršio se bakrotisak s ravne plohe, a sada se štampa s bakrenog valjka (rotirajući sistem). Neumornim radom uspjelo je postići, da se u isto vrijeme mogu zajedno štampati slike i slog. Izrada suvremenog bakrotiska vrši se u više odjela: od originala se najprije u fotografskoj kameri načini negativ, koji se nato razvije u dijapozitivnoj kameri i još jednom fotografira, čime se negativ pretvori u staklenu sliku, t. j. dijapozitiv. Prema originalu eventualni se nedostaci na dijapozitivu brižno retuširaju olovkom i bojom. Tako izrađeni pozitiv sad je priređen za kopiju te se pomoću električnih lučnih svjetiljaka kopira na papir, koji je prevučen obojenim slojem želatine i prije toga krom-kalijem učinjen osjetljivim za svijetlo. Na taj način izrađena kopija razmekša se u razrijeđenu špiritu, da se može prilijepiti na bakreni valjak. U toploj se vodi odljušti i razvije. Zatim se kopija s pomoću špirita i ventilatora osuši, a sve što je suvišno pokrije se asfaltnim lakom. Nato se valjak jetka, t. j. prelijeva željeznim kloridom različite jakosti. Nakon toga se valjak očisti i stavi u stroj za štampu. S pomoću rijetke boje i upojnog papira dobivamo baršunasti i u svakom pogledu umjetnički udubljeni tisak. Crteži umjetnika perom ili olovkom kao i različiti prospekti u više boja (turistički) mogu se najpreciznije izraditi u ovoj grafičkoj tehnici, koja je prikladna i za goleme naklade.
Potpis: J. K.