BAKELIT, umjetna smola, koja nastaje kondenzacijom fenola i formaldehida, nazvana po najvažnijem istraživaču L. H. Baekelandu. Već su A. v. Baeyer i njegov učenik E. ter Meer pronašli (1872—74), da se kemijskom reakcijom između fenola i formaldehida uz prisutnost kiselina kao katalizatora stvaraju smolaste tvari. Kasnije su Kleeberg, Tollens, Hosaeus, Abel i dr. istraživali 20 godina te zamršene reakcije. Baekeland je izradio (1909) tehnički način proizvodnje te smole i njezinu primjenu. Ujedno je razjasnio kemizam ove zamršene reakcije. Od 1909 proizvode bakelit Bakelite Corporation u New Yorku i Bakelite Gesellschaft m. b. H. u Berlinu. Baekeland je namjesto kiselina upotrijebio za ubrzanje reakcije između fenola i formaldehida različite alkalijske spojeve, natrijevu i kalijevu lužinu, amonijak, bazične soli i organske amine. Tako je dobio određene spojeve, pogodne za tehničku upotrebu. Fenol s formaldehidom daje smole, koje možemo podijeliti u tri temeljne skupine prema fazi reakcije. U prvoj fazi reakcije vežu se na jednu molekulu fenola jedna, dvije ili najviše tri molekule formaldehida stvarajući fenolalkohole, koji se odmah dalje udružuju u veće molekule uz izlučivanje vode (kondenzacija). U fazi A nastaje balzamska ili kruta smola, koja sadržava još hidroksilnih skupina, pa je lako topiva u alkoholu, acetonu i ulju. Opreznim se grijanjem rastali, a zagrijavanjem do viših temperatura prelazi u novu fazu B. Ovako dobivena smola nije više topiva, već samo u otapalima bubri, kao želatina u hladnoj vodi. Ne tali se niti kod visokih temperatura, već postaje mekana i elastična, kao guma. Zato se može formirati u vrućem kalupu pod tlakom, te daljnim grijanjem stvrdne i vjerno zadrži oblik kalupa. Time ujedno prelazi ta smola u fazu C,koja ne će više smekšati niti grijanjem (istom iznad 300° C počinje se rastvarati i pougljeni). Ovako priređen bakelit ne otapa se ni u organskim otapalima niti u njima bubri.

Na svojstvu bakelita, da jednostavnim grijanjem prelazi spomenute tri faze, osniva se njegova golema tehnička upotreba. Grijanjem stvaraju se sve veće i veće molekule, koje u svojoj konačnoj fazi daju tehnički vrlo vrijednu tvar, koja je netopiva, netaljiva i kemijski vrlo otporna.

Kao sirovine za izradu bakelita služe: 1. čisti fenol (kristalna karbolna kiselina) i tekuća karbolna kiselina (smjesa krezola), a mogu se upotrijebiti i viši homolozi krezola, pa onda nastaju smole velike stalnosti prema svijetlu i velike elastičnosti; 2. dalja je sirovina formaldehid (40%-tna otopina u vodi zove se formalin), nadalje u polimeriziranom obliku (polioksimetileni), te heksametilentetramin, zvan kraće heksa, a upotrebljava se i acetaldehid namjesto formaldehida.

Bakelit služi za najrazličitije svrhe u proizvodnji umjetnih masa, kao sredstvo za vezivanje, lijepljenje i impregniranje, te kao smola za izradu specijalnih lakova. Kod toga se iskorišćuje sposobnost bakelita, da grijanjem iz lako taljivog bakelita A, danas zvanog resol, nastaje netaljiva tvrda masa bakelit C, zvan resit. Srednju B fazu zovu resitol. Najrazličitiji predmeti iz bakelita prave se tako, da se resol rastali i nalije u dvodijelne kalupe i u kalupima se tlači i dalje grije parom ili električnom strujom, dok ne prijeđe u resit. Tako se mogu izrađivati različni predmeti sasvim jednostavnim postupkom, lijepe prozirnosti, slični po boji jantaru. Mogu se i bojadisati različnim transparentnim bojama. Služe za ukrasne, elektrotehničke i druge svrhe (narukvice, drške za kišobrane, telefonske slušalice i kutije, ormariće za radioaparate i t. d.). Bakelit se upotrebljava i kao sredstvo za vezivanje drvnog brašna, azbesta, kaolina, različnih boja i t. d., pa se na taj način prave različni predmeti iz umjetne smole na pr. sa 50% drvnog brašna. S bakelitom se mogu slijepiti slojevi papira i platna grijanjem u posebnim strojevima, pa nastaju ploče različnih dimenzija. Otopine resola u alkoholu, benzolu i drugim topilima služe za lakiranje, naročito elektrotehničkih proizvoda. Tako lakirani predmeti stavljaju se u peći i suše do 130° C, pa lak prelazi u kemijski otporan i tvrdi sloj, koji štiti podlogu i izvrsno izolira.

Bakelit je vrlo važan proizvod kemijske industrije i proizvodi se u hiljadama tona godišnje u raznim tvornicama po cijelom svijetu. Ime bakelit je zaštićeno prvobitnim vlasnicima patenta, pa je uvedeno za ovu vrstu umjetnih smola ukupno ime fenoplast. U Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za izradu toga važnog proizvoda, jer se glavne sirovine dobivaju destilacijom iz drveta, a kod nas postoje velike i moderne destilacije drva u Belišću u Slavoniji i Tesliću u Bosni.