BAJRAM (tur. »praznik, blagdan«). Muslimani imaju dva bajrama: 1. Ramazanski bajram, koji počinje prvi dan mjeseca ševala, i zove se îdul-fitr, t. j. bajram uz završetak posta, i obično traje tri dana. 2. Kurbanski ili Hadžijski bajram počinje deseti dan mjeseca zul-hidždže i traje četiri dana. Tada se kolju kurbani, t. j. prinose žrtve, a na hadžijski se vrše u Meki najglavniji obredi hadža. Posljednja tri dana kurbanskog bajrama zovu se ejjamut-tešrîk. Na bajram se obavljaju u džamijama zajednički na svečan način posebne molitve. To su bajram-namâzi, a onda tekbiri, veličanje Boga naročitim formulama. Tada je običaj, da se muslimani pohađaju i čestitaju jedni drugima bajram. U Bosni i Hercegovini čestita se obično turskim jezikom. Čestitalac kaže: Bajram mubârek olsun! (Nek je bajram sretan i blagosloven!), a drugi odgovara: Alah râzi olsun! (Nek je Bog zadovoljan!), a onda i ovaj njemu na isti način čestita. Mjesec ramazan se posti, jer je tada došla prva kur’anska objava. Radi toga je prvi bajram veselje zbog početka objave. Pri koncu Muhamedova života objavljena je za vrijeme drugog bajrama kur’anska izreka, u kojoj se svjedoči, da je objava završena i vjera usavršena. Zato je drugi bajram veselje zbog završetka Božje objave.