BAJ GANJU, ime bugarskog literarnoga djela (autor Aleko Konstantinov), koje je izašlo 1895 u Sofiji i došlo na glas ne samo u Bugarskoj nego i u inozemstvu. Ime heroja Baj Ganje postalo je sinonim imena Bugarin, a to je dakako neopravdan i nezaslužen nadimak, protiv kojega odavna ustaje mlada bugarska inteligencija. Aleko Konstantinov se u nizu feljtona, spojenih u jednu knjigu, izrugao nekim nedostacima priprostoga Bugarina: maloj kulturnosti, prostoti, vitalnom prakticizmu, samohvali, samodopadanju i t. d. upoređujući ga s naprednim Evropljaninom. Jasno je, da takvo poređenje između netom oslobođenoga bugarskog seljaka i profinjenoga zapadnog Evropljanina budi samo smijeh, štaviše i odvratnost.

Sam je Aleko Konstantinov htio da izvrgne smijehu Bugarina i izvjesne nedostatke u javnom odgoju inteligencije, koja se u ono vrijeme stvarala, a prije svega nedostatke onih, koji su se pojavili i u političkom životu Bugarske. Baj Ganju je produkt prilika. On je tip socijalan, a ne nacionalan. Tu je razliku htio da istakne i sam autor, kada je ispovjedio: »Saznadoh, da je Baj Ganju bezobrazan, da je odvratan, škrtac, egoist, lukavac, licemjerni prostak, grubijan do mozga i kostiju. Ali ga žalim... Kao da mi netko šapuće: Nemoj prezirati toga prostaka, lukavoga nesretnika! On je plod surove sredine, žrtva grubih odgojitelja; zlo se ne skriva u njemu samome, nego u utjecaju okoline i sredine. Baj Ganju je radišan, rasudan, prijemljiv. Postavi ga pod utjecaj dobrih upravljača i vidjet ćeš, kakve je pothvate kadar izvesti. Baj Ganju je dosad izrazio samo svoju životnu energiju, ali u njemu se krije velika zaliha potencijalne, duhovne sile, koja čeka samo moralni impuls, da se pretvori u živu silu.«

Profesor solunskoga sveučilišta Papadopulos istakao je u jednom svom predavanju: »Kada je bugarski pisac Aleko Konstantinov objelodanio svoga Baj Ganju, u Bugarskoj se podigla bura prosvjeda protiv njega. Balkanski narodi ostali su ili ravnodušni prema toj knjizi ili su zlurado izrekli svoje veselje zbog toga, što eto i sami Bugari priznaju svoj užasni položaj. Trebalo bi uostalom, da jednako i Bugari, i Grci i Srbi, Rumunji i Albanci najpažljivije prouče tu knjigu Aleka Konstantinova i da u licu Baj Ganje vide svoj vlastiti lik. Položaj je svih balkanskih naroda isti, i među njima nema osobite razlike.«

LIT.: B. Penev, Kako nastade lik Baj Ganje, u jubilarnom zborniku družine prijatelja nauke »Iskra«, Gornji Kazanlik 1923; Isti, Preobraženja Baj Ganje, časopis Zlatorog 1923; Baj Ganju i karakterologija Bugarina, članci G. Konstantinova, K. N. Petkanova, Georgija Caneva i D. Mihalčeva, Filozofski pregled 1931; G. Gesemann, Der problematische Bulgare — Zur Charakterologie der Slaven, Slavische Rundschau, III., 1931, br. 6.