BAIN (Ben), Alexander, * 1818, † 1903, prof. u Aberdeenu u Škotskoj, osnivač engleskoga filozofijskog časopisa Mind. Pored Jamesa i Johna Stuarta Milla jedan od naj istaknutijih predstavnika asocijacijske psihologije (v.), u kojoj zauzima posebno mjesto po tom, što mišićnim osjetima pridaje osnovnu važnost za razvoj duševnoga života. Osjeti, što nastaju posredovanjem sjetilnih organa, nisu ni prve ni najjednostavnije psihičke činjenice. Prva duševna stanja potječu od naših kretnja, a očituju se u osjetima napetosti; ona su u najužoj vezi s nama samima kao svijesni znak naše životne snage i spremnosti za rad. Na taj prvenstveni izražaj psihičke energije nastavljaju se onda određenja, što idu na bliže ili dalje povode, koji iskušavaju našu djelovnost, i izražavaju ih po dojmu u čuvstvu, po sadržaju u osjetima različitih modaliteta, po cilju u težnjama, koje izazivaju. Sva su ta određenja činjenice drugoga reda i već u elementarnim oblicima svojim složeni procesi, s određenim značenjem izvršeni u svijesti o snazi (spontanoj aktivnosti), koja ih obilježava i veže autorstvom jednoga subjekta i tako čini osnov predodžbe o našem »ja«. B. drži, da je u tom našao momenat, koji psihičku kemiju, kako se asocijacijska psihologija naziva, izbavlja iz neprilična mehanizma utiska i objašnjava nastanak smislenih i svrhovitih veza. U tim je mislima B. dao vrijednih priloga napose teoriji čuvstva i volje. U logici se priključuje Millu, u spoznajnoj se teoriji poput njega kreće u pravcu empiričkoga idealizma, kojemu je izvanjski svijet skup konstantnih uvjeta razvijanja psihičke energije, a u metafizičkim konsekvencijama zastaje na teoriji identiteta (v.), da su duh i tvar dvije strane iste zazbiljnosti.

BIBL.: Glavna djela B-ova jesu: The Sense and the Intellect, 1894, 4. izd.; The Emotions and the Will, 1899, 4. izd.; The Mind and Body, 1873, njem. prijevod Geist u. Körper, Intern. wiss. Bibl., sv. 3., 1874, 2. izd. 1881.