BAILLY, Jean-Sylvain, * Pariz 1736, † Pariz 1793, francuski učenjak i političar. Bavio se književnošću i astronomijom, pa je 1763 postao član Akademije znanosti. Napisao je Histoire de l’astronomie ancienne (1775), Histoire de l’astronomie moderne (1779) pa Histoire de l’astronomie indienne (1787). Od 1783 bio je član Francuske akademije. G. 1789 bio je izabran zastupnikom trećega staleža i doskora postao predsjednikom Državnih staleža (états généraux). Njegovo je držanje bilo napose odlučno 17., 20. i 23. lipnja, naročito u Dvorani za loptanje (Jeu de Paume), gdje su se on i zastupnici trećega staleža zakleli, da se ne će razići, dok Francuska ne dobije ustav. Dne 15. srpnja 1789 bio je aklamacijom izabran za načelnika Pariza, pa je kao takav nekoliko dana kasnije dočekao Luja XVI. u gradskoj vijećnici i izrekao one glasovite riječi: »Henrik IV. je natrag osvojio svoj narod; danas je narod natrag osvojio svoga kralja«. Njegova je popularnost tada bila velika. On je svakako htio održati red, pa je 17. srpnja 1791 naložio narodnoj gardi, da puca na razdraženo mnoštvo, koje je tražilo kraljevo svrgnuće. U studenomu iste godine je odstupio s načelničkog mjesta. Dne 10. studenoga 1793 bio je smaknut na stratištu. Kako su se priprave za smaknuće nešto otegle, zapitao ga je netko: »Ti dršćeš?«, a on je odgovorio: »Da, prijatelju, ali zbog studeni«. Njegove su uspomene bile objelodanjene u godini XII. pod natpisom Mémoires d’un témoin de la Révolution.