BAHAMSKI OTOCI, zapadnoindijski otočni niz između poluotoka Floride i otoka Haïti, sastavljen od mnogo grebena i tridesetak otoka (20 naseljenih), svi koraljnoga postanka sa strmim obalama u moru od 3000—4000 m dubine. U sjevernoj skupini su Veliki Bahamski otok, Veliki i Mali Abaco, u središnjoj dvostruki otok Andros, Veliki Exuma, Cat-Island i Long-Island, New-Providence i Eleuthera, a dalje ostali na JI. Među njima su grebeni i struje, koje smetaju plovidbi. Američani rado zimuju na njima u vrućem i vlažnom podneblju, a ljeti ih izbjegavaju radi čestih ciklona i potresa. Vegetacija je tropska i suptropska. Kukuruza, riže, ananasa, banana ima i za izvoz. Bogata je i morska fauna (spužve, biser). Odavle se krijomčari mnogo alkohola u Sjedinjene države Sjeverne Amerike. Površje otočja iznosi 11.406 km2, a stanovnika je preko 60.000 (većim dijelom crnaca i mješanaca, ponešto Engleza i Američana). Glavni je grad Nassau. Prvo putovanje je dovelo Kolumba na jedan od ovih otoka. Pod Španjolcima su izginuli urođenici, a obnova je započela 1718 dolaskom britanske vlasti nad otočjem.
LIT.: Shattuck, The Bahama Islands, New York 1905.