BAGEHOT, Walter, * Langport 3. II. 1826, † Langport 24. III. 1877, engleski ekonomist, pravni i politički pisac, te literarni kritičar. Poslije svršenih pravnih nauka posvećuje se odvjetništvu, zatim bankarstvu; od 1859 urednik je časopisa Economist. Kao ekonomski teoretičar i pisac stiče znatan ugled, te je njegov savjet mnogo tražen u privrednom i političkom svijetu. Svoje mišljenje o problemima gospodarskog života izlaže u djelima Lombard Street (naziv glavne ulice novčanog tržišta u Londonu, 1873) i Economic Studies (1882). B. nastoji da realistički gleda na stvari, t. j. ne kako nam se one prikazuju u zakonima i propisima, nego kakav učinak imaju u životu. Istu metodu upotrebljava već prije u epohalnom djelu The English Constitution (1867), u kome je prvi puta sustavno izložena kabinetska vlada, prikazana uloga donje kuće, istaknuto, koju vrijednost još imaju monarhija i gornja kuća. Priznaje vrijednost mita u političkom i ulogu elite i vodstva u društvenom životu. To svoje mišljenje je osobito jasno iznio u Biographical Studies (1881), gdje opisuje živote tadašnjih vodećih engl. državnika. Sposobnost uvida u stvaralačku ličnost književnika glavna je oznaka i njegovih literarnih eseja, sakupljenih u 2 sveska Literary Studies (1879). S područja socijalne psihologije je djelo Physics and Politics (1872), »prvi važni pokušaj, da se iznesu svi zaključci, koje je nauka u doba kraljice Viktorije, napose darvinizam i etnografski spisi Tylora i Lubbocka, imala za proučavanje društvene zajednice«. B. je tu još prije Tardea istaknuo važnost izuma i oponašanja za društvo. Unatoč sve svoje raznolikosti interesa, B. uvijek jednako pristupa predmetu svojeg istraživanja, koji promatra u njegovu društvenom, t. j. kulturnom i tradicionalnom okviru, zalazeći iza zavjesa stvarnosti u samu srž stvari, pa njegovo djelo znači novi poticaj, napose u promatranju ustavnog života.

LIT.: Barrington, Works and life of Walter Bagehot, 1915.