BADENI, Kazimierz, grof,* Surochów 14. X. 1846, † 9. VII. 1909. Pravne nauke svršio u Krakovu doktorskom disertacijom Nekoliko primjedaba o vrstama zle nakane u austrijskom pravu. Služio kod namjesništva u Lavovu, kasnije u min. unutr. poslova u Beču. Zatim je bio u upravnoj službi, iz koje je istupio 1886 i živio na svom imanju u Busku. G. 1880 bude imenovan namjesnikom Galicije. Kao upravni činovnik nije bio birokrat, a ostao je dobar Poljak. Proveo je neke gospodarske reforme kao pristaša konzervativne stranke; dolazio je u sukob sa seljačkim pokretom, kojemu je na čelu bio svećenik Stanislav Stojałowski; borio se proti starorusinskim rusofilima, podupirući ukrajinske »narodnjake«, no ipak su radikalni rusinski krugovi 1894 stupili protiv njegove politike u opoziciju. Nakon posjeta cara Franje Josipa izložbi u Lavovu imenovan je 1895 predsjednikom ministarstva u Beču. Na izborima je radio u duhu njemačko-liberalne stranke, te poznatoga bečkog pučkog tribuna Karla Luegera, koji je triput bio izabran, nije htio potvrditi sve do trećeg izbora. Tada mu njemački liberalci postadoše najljući protivnici. U parlamentu se oslanjao na većinu, sastavljenu od slavenske desnice i kršćanskih socijala. Provodi 1896 reformu izbornog reda, što je 1907 dovelo do principa općeg prava glasa. Česima je dopustio ravnopravnost upotrebe jezika nesamo u vanjskom, nego i u unutrašnjem uredovanju, što je njegove protivnike toliko izazvalo, da je došlo do dvoboja (Wolf-Badeni), u kojem je B. bio teško ranjen u ruku. Pod pritiskom opozicije predao je 1897 demisiju i vratio se u svoj Busk, gdje se bavio gospodarstvom, no bio je i dalje zastupnik na zemaljskom saboru u Lavovu.