A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Badaj, Aleksandar
Svezak: 2
Stranica: 86
Vidi na enciklopedija.hr:
Badaj, Aleksandar
BADAJ, Aleksandar, * Cernik 9. III. 1858, † Zagreb 28. I. 1937. Iza svršenih pravnih nauka postaje odvjetnikom u Zemunu, gdje je stekao velike zasluge radom u komunalnom i hrvatskom društvenom životu. Uz to se već od 1866 svojim raspravama ističe kao vrstan pravni stručnjak, koji se ozbiljno brine za suvremena pitanja i dobro svoga naroda. G. 1906 — iako nije bio član sabora — postaje u koalicionoj vladi odjelnim predstojnikom za pravosuđe i tu napose djeluje plodno u zakonodavnom radu (porota za tiskovne prekršaje, nezavisnost sudaca, sloboda izbora). Iza pada vlade (1907) sudjeluje u radu koalicije; izabran za narodnoga zastupnika u Novoj Gradiški (1908) i Petrinji (1913). G. 1917—18 opet je odjelnim predstojnikom za pravosuđe i zadržava taj resor poslije prevrata kao povjerenik u vladi Narodnoga vijeća 1918—19. G. 1919 postaje predsjednikom stola sedmorice, a 1928 odlazi u mirovinu, kojom zgodom ga Pravničko društvo izabire začasnim članom. U javnom radu bio je neslomiva značaja, nepristran, bez stranačke nesnošljivosti, što je osobito pokazao za vrijeme djelovanja u vladi i na mjestu vrhovnog suca.
Njegove pravne rasprave osiguravaju mu vidno mjesto u hrvatskoj pravnoj knjizi. One su većinom izašle u Mjesečniku: Dokaz imobilijarnoga stvarnoga prava u parnici gruntovnim izvatkom (1886), Osiguranje života sa gledišta socijalno-političkoga, pravoslovnoga i zakonarskoga (1899), Sloboda odvjetovanja, sloboda odvjetništva te osnova novog odvjetničkog reda (1899), Pravo na mrtvaca (1903), Lihvarski zakon i naše zakonarstvo (1903), Za pomladbu hrvatskog zakonarstva (1905), Reorganizacija hrvatskog odvjetništva (1909). Sve te rasprave — kao i mnogi njegovi govori u hrvatskom i zajedničkom saboru — odlikuju se svestranim poznavanjem predmeta i literature o njem, dubokim socijalnim shvaćanjem i velikom brigom za potrebe naroda. Napose to vrijedi za njegovu najveću studiju Agrarnopravno iverje (1901). U njoj zagovara, da se za seljaštvo izradi posebno imovinsko pravo na temelju narodnog shvaćanja i u seljačkom narodu održanih pravnih institucija (zadruga).
LIT.: Životopis (I. Politeo) u Mjesečniku pravničkog društva, Zagreb 1928; Nekrolog (J. Andrassy) u Obzoru 20. I. 1937.
Potpis: Lj. A.