BAČ, općina u Bačkoj, na želj. pruzi Sombor—Bačka Palanka, 4.050 stan., Hrvata, Nijemaca i nešto Madžara. B. je osnovao sv. Stjepan i po njemu je dobila naziv Bačka županija. Već u 11. st. je to važno političko i crkveno središte. Iz tog doba mu potječe i franjevačka crkva, u kojoj su isprva vršili vjersku pastvu templari, a od 1301 franjevci. Sv. Ladislav je 1092 osnovao u B. nadbiskupiju, koja je bila vrlo kratkoga vijeka, jer ju je Bela II. ujedinio s katoličkom biskupijom, tako da je potonja dobila naslov nadbiskupije. G. 1267 vojvoda Stjepan naziva B. svojim gradom. Karlo Robert (1308 do 1342) sagradio je pokraj B. četverouglastu, šestokatnu, od opeke građenu, i potokom Mostorgom okruženu tvrđavu, kojoj su se ruševine do danas sačuvale. Vladislav II. je 1494 podijelio B. naslov grada i njegovo stanovništvo oslobodio plaćanja carina te municipijske vlasti velikog župana i podžupana. B. je otada lijepo procvao te su u njemu 1518—19, za Ljudevita II., održani ugarski zemaljski sabori. Poslije mohačke bitke (1526) Turci su osvojili tvrđavu B. i postavili u nju sjedište nahije. Kad je 1703 izbila Rakocijeva revolucija, provalili su sa sjevera u Bačku Kuruci, zauzeli, zapalili i opustošili B., koji otada sve više gubi svoj pređašnji politički značaj. Sada je obično selo. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i industrijom kudjelje.