A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: bacil
Svezak: 2
Stranica: 81
Vidi na enciklopedija.hr:
bacil
BACIL (lat. bacillus, »štapić«), jedan od temeljnih oblika bakterija. Dok je u običnom jeziku pojam bacila ili »bakcila« istovetan s pojmom klice, uzročnika bolesti, kod stručnjaka pojam bacila ima uže značenje, te se bacilima zovu samo one bakterije nalik na štapiće, koje stvaraju trajne i otporne oblike, t. zv. spore (endospore), kao što su na pr.: Bac. anthracis, tetani, botulinus, oedematis maligni i t. d. Ovi sporogeni bacili izdvojeni su u sistematici u posebnu porodicu: Bacillaceae → bakterije. U praksi međutim ova podjela nije dosljedno provedena, tako da se u bakteriologiji još uvijek zovu bacilima sve bakterije s oblikom štapića, iako ih nauka više ne ubraja u taj rod (na pr. uzročnike tuberkuloze, difterije, tifusa i t. d.). Bacili mogu biti različitog oblika, iako uvijek zadržavaju temeljni oblik štapića. Samo se kod loših uvjeta života mogu ti oblici donekle promijeniti, izobličiti. Bacila ima kraćih i duljih, ravnih i savinutih, vrlo tankih i debelih. Krajevi im mogu biti zaobljeni ili šiljati (Bac. fusiformis), a kadšto su ravno odsječeni (Bac. anthracis). Bacili su često nejednake debljine po cijeloj dužini njihovih tjelesa te imaju proširene krajeve i naliče na buzdovane. Ima ih ovalnog i jajastog oblika. Oni, koji su osim toga još i kratki, a krajevi su im zadebljani, nalaze se na granici između koka (lat. coccus »kuglica«, od grč. κόκκος »jezgra«) i bacila i zovu se koko-bacilima. Kad bacili nakon dijeljenja ostanu povezani i čine lance, zovemo ih streptobacili (grč. στρεπτός »lanac«). U tom se slučaju granica između pojedinih štapića često ne vidi, a streptobacili poprimaju oblik neobično dugačkih niti. Bacili se uvijek kao i sve ostale bakterije množe poprečnim dijeljenjem, tako da od dugog štapića uvijek nastaju dva mlada kraća, koji opet izrastu do normalne veličine. Kod loših životnih uvjeta osim svojih običnih oblika (vegetativnih oblika) dobivaju neki bacili i druge trajnije i otpornije oblike, koje zovemo sporama. Spore imaju oblik okruglih ili ovalnih zrna, koja jako lome svijetlo, a nastaju uvijek u samoj stanici bakterije. Oblik i položaj spora je za pojedine bacile stalan. Tako kod bac. uzročnika bedrenice (Bac. anthracis) spore uvijek nastaju u sredini bacila, kod bac. uzročnika tetanusa nalaze se uvijek na kraju bacila (oblik palice za bubanj). U svakom bacilu može se razviti samo jedna spora. Spore su prema svim fizikalnim i kemijskim utjecajima mnogo otpornije nego vegetativni oblici bacila. Spore nekih bacila žive po 10 i više godina. Bacili su jako rašireni u prirodi: u zemlji, u vodi, u zraku, u živim i mrtvim organizmima čovjeka, životinja i biljaka.
Potpis: N. Č.