ADIGE, najveća talijanska rijeka iza rijeke Po, duga 414 km, a porječje zaprema površinu od 22.000 km2. Izvire u Njemačkoj na prijevoju Reschenscheideck u visini od 1510 m i protječući dolinom Vintschgau između planinskih skupina Otztal i Ortler pored grada Merana u velikom slazu prima s prijevoja Brennera niže Bolzana (Bozen) pritok Eisack i udara k jugu pored gradova Trenta (Tridenta), Rovereta i Rivolija u mletačku nizinu i od Verone dalje sporo tekući pored rijeke Po utječe u Jadransko more kod Porto Fossone širokim ušćem od 680 m. Plodna i gusto naseljena prodol od Bolzana do Verone stiješnjena je na više mjesta ledenjačkim nanosima, od kojih je najznatniji Slavini di San Marco nedaleko Rovereta, gdje je Dante zamislio svoj ulaz u pakao (Inferno). U donjem toku ima A. veliku gospodarsku važnost, njezinim se vodama umjetno natapa zemlja, služi industriji tjerajući mlinove i daje električnu snagu, no poplavama čini i velike štete češće mijenjajući korito. Nakon potresa nastao je rukav Adigetto, koji preko Roviga teče samostalno u more između rijeka Adige i Po, spojenih mnogim kanalima.
LIT.: E. Capra, Il fiume Adige e il suo bacino, Padova 1907; N. Krebs, Die Ostalpen, Stuttgart 1928.