BABUNA, 1. desni pritok Vardara. Izvire na Karadžici ispod Solunske Glave (2540 m) i teče na JI. Od Bogomile do Sognja teče na I proširenom dolinom dalje na JI kroz klisuru, a od Omorana na SSI opet kroz proširenu dolinu. Na donjem toku probija se kroz klisuru i utječe u Vardar oko 4 km nizvodno od Velesa. Pritoci su joj s desne strane Izvorštica i Bela Voda. Dužina B. toka je 53 km, površina sliva 640.6 km2.
2. Planina, koja se proteže između doline Vardara— Babune—Izvorštice—Stare Reke—Karamanice—Svinjarnice— Rajeca—Crne Reke, južno od Velesa. Sastavljena je od paleozojskih škriljaca i vapnenjaka, granitoidnih stijena sa gnajsom i tinjcem, mjestimice i od paleogenih slojeva. B. je zaravnjena, visoka 600—850 m i prema JZ se povišava. Dijelovi B. su Klepa (1149 m), Babuna u užem smislu (Jasenova Glava 1110 m), Rujan (866 m), Borila (1502 m), Kozjak (1746 m). Jugozap. dio B. je sav pošumljen, osim Kozjaka. Zapadnim podnožjem vodi drum Veles—Prilep, na J i JI drum Prilep—Gradsko, a na SI željeznička pruga Skoplje—Solun.
3. Kotlina u dolini Vardara oko sliva Babune. Ograđena je planinama Golićem i grebenom Šiljegarnika na S, Karadžicom i njenim ograncima na Z i JZ, grebenom Mukosa, Borilom i Klepom na J, dok je od Vardara odvajaju niži bregovi. B. je planinska župa, pošumljena na Z i J do Borile i Jasenove Glave. Plodnije zemljište je u proširenoj dolini Babune oko Bogomile, glavnog naselja kotline s pribl. 1300 stan., od Teova do ispod Busilaca, a napose oko ušća Izvorštice. Zbog povoljne klime gaji se i riža. Naselja je u B. malo, razdaleka su i većinom zbijena. Osim domaćega življa ima nešto malo Juruka, doseljenih Turaka (oko 3%) i Arnauta (5%). Blizu vrelišta Izvorštice, između Borile i Mukosa, nalazi se rudnik liskuna. B. se spominje na početku 14. st. kao sredovječna župa.
LIT.: J. Cvijić, Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije, I., Beograd 1906.