AZOVSKO MORE, plitki zaliv Crnog mora, s kojim je vezano kroz Kerčki tjesnac. Ima površinu od 37.700 km2, a najveća mu je dubina 14.5 m. Radi obilja slatke vode, koju donosi Don i ostale rijeke, slanost Azovskog mora iznosi samo 10—11‰. Ljeti doseže temperatura na površini 26∙8°, a na dnu 23∙5°, dok je zimi katkada cijela površina smrznuta (što traje 2—3 mjeseca). Kroz Kerčki tjesnac prolazi površinska struja iz Azovskog mora u Crno (sa slanošću od 10‰), dok u dubini od 5 m prolazi suprotnim smjerom slabija struja sa slanošću od 12—18‰.
Značajno je kolebanje morske razine radi vjetrova, a to pored plitkoće također oteščava plovidbu. Na zapadnoj obali nalazi se mnoštvo prudova i otočića, pa zatoka i laguna (Sivaš), koje kod zapadnog vjetra ostaju suhe, dok se voda nagomilava u Taganroškom zalivu. Kod istočnih i sjeveroistočnih vjetrova snizuje se u Taganrogu razina vode čak za 3.5 m, pa u tom slučaju ostaje dio luke na suhu.
Azovsko je more vrlo bogato ribom, a u tom mu je najveća privredna važnost; plovidba je slabo razvijena.
LIT.: A. Hettner, Das europäische Russland, Leipzig 1921; Camena d’Almeida, La Russie, u Vidal de la Blache-Gallois, Géographie universelle, V., Pariz 1932.