AUTOMAT (grč.). A. Aparat ili uređaj, koji svojim mehanizmom počne raditi, ako na nj djeluje neka vanjska sila, ili ako dođe do narušenja nekog vanjskog stanja.
1. Trgovački automati. U trgovini se upotrebljava danas veći broj automata, koji na udarac ubačenog komada metalnog novca izbacuju robu, kao: čokoladu, dopisnice, poštanske marke, žigice, vozne karte i t. d., aut. zv. automatskim restauracijama jelo i piće. Slično djeluju automati za rasvjetni plin i električnu energiju, koji za ubačeni novac daju potrošak neke količine plina odn. električne energije. Ovamo idu i telefonski automati, vage za osobna vaganja i t. d. Već je u 1. st. pos. Kr. bio poznat automat, smješten u hramu, koji je vjernicima za ubačeni novac davao svetu vodu.
2. Pogonski automati. U elektrotehnici upotrebljavaju se različiti automati kao sigurnosne naprave za iskapčanje struje u slučaju preopterećenja, jakog opadanja napona, prejakog zagrijavanja i dr. Kod kaloričkih postrojenja služe automati za ukapčanje struje i za pogon sisaljke za dobavu vode, različnih transportera, zatim automatske vage za vaganje i kontrolu potroška goriva s pomoću registriranja broja vaganja, automatski regulatori temperature i vlage zraka u sušionicama, koji drže temperaturu na nekoj visini reguliranjem baterije za grijanje (t. zv. termostati), ili uštrcavanjem mlaza pare u sušionicu (higrostati).
Predmet br. |
Materijal |
Trajanje izradbe u sek. |
1 |
mjed |
12 |
2 |
mjed |
50 |
3 |
mjed |
25 |
4 |
mjed |
50 |
5 |
aluminij |
25 |
6 |
čelik |
13 |
7 |
čelik |
13 |
8 |
čelik |
43 |
9 |
čelik |
45 |
10 |
duraluminij |
23 |
B. Automati — tvornički strojevi za izradbu raznovrsne robe naveliko, nazvani po tom, što je nadzor i upravljanje strojem kod posla svedeno ili na samo nekoliko ručnih zahvata, ili pače samo na ulaganje sirovog materijala, tako da jedan radnik može biti kadšto dovoljan i za više strojeva. Glavne su odlike brzina rada i niska cijena proizvodnje. Veliko je područje primjene u tekstilnoj industriji, kod koje se automati ističu svojom kompliciranošću. Ovamo idu i poznati rotacioni tiskarski strojevi za štampanje novina, automati za izradbu i pakovanje cigareta, strojevi za izradbu sitnih staklenih ampula. Na sl. 1 prikazan je stroj za izradbu i punjenje nekih kutija. Stroj štampa naslov, izrađuje kutiju, puni je i zatvara. Posebnu grupu čine automati industrije metalnih proizvoda za izradbu različne sitne robe iz željeza, mjedi, aluminija i dr., kako pokazuje sl. 2. Kod tih se automata vrši posao po mogućnosti istodobno na više sprava za rezanje (Sl. 3). Za vrijeme rada sprava se izmjenjuje nekim redom, i to s pomoću posebne razvodne osovine (Sl. 4), na kojoj su smješteni bubnjevi s krivuljama i različne nosaste ploče, koje u određeni čas ukapčaju ili iskapčaju preko poluga pojedinu spravu, povlače naprijed obrađivanu šipku za određenu dužinu, učvršćuju je i t. d. Ima automata s jednim vretenom i s više vretena, obično četiri. Takav automat s četiri vretena obrađuje istodobno četiri šipke. Sva vretena dobivaju rotaciju od zajedničkog zupčanika. Sl. 3 pokazuje obradu predmeta sa šipke na automatu s četiri vretena. Najprije se kraj šipke obradi s tri noža i svrdlom na jednom vretenu. Kad je to gotovo, zakrenu se sva 4 vretena za 90°, i počinje obrada s druga četiri noža i drugim svrdlom. Daljnjim zakretanjem za 90° dolazi predmet pod novu spravu i konačno posljednjim zakretanjem dolazi pod spravu, koja izradi narez i nož, koji odreže gotov predmet od šipke. Jednim punim okretajem vretena izrade se dakle četiri izdjelka. Trajanje obrade na automatu sa 4 vretena brže je oko 2,5—3 puta nego na automatu s jednim vretenom. Trajanje izrade nekih izdjelaka zabilježeno je uz sl. 2. Konstruktivno se automati razlikuju i po tom, jesu li određeni za izradu predmeta samo iz šipkastog materijala, ili i za obradu kovane, prešane ili lijevane robe. Poznato je više sustava automata s jednim vretenom: sustav Spencer, za izradu malenih i srednjih izdjelaka, sustav Brown & Sharpe, za malene izdjelke, sustav Gridley, za srednje i veće izdjelke, i dr. S više vretena su automati sustava Acme, Gridley i dr. Na koncu treba spomenuti t. zv. poluautomate, kod kojih je i za vrijeme obrade potrebno više ili manje ručnih zahvata oko izmjene sprave, pričvršćenja i slično. Zovu se i revolverautomati. Stroj na sl. 4, nešto većeg tipa za šipkasti materijal promjera do 40 mm, radi kao poluautomat.
LIT.: Kelle, Automaten, Berlin 1927; Finkelnberg, Mehrspindel-Automaten, Berlin 1938.