AUSTERLITZ, češki Slavkov u Moravskoj, čuven po trocarskoj bitki 2. XII. 1805 (Napoleon, Aleksandar I., ruski car, i Franjo II., austrijski car), koja je bila jedna od najsmjelijih Napoleonovih bitaka. Odlučili su njegova pronicavost i odlični pomagači. Austrijanci i Rusi napali su Napoleona s 89.000 vojnika, dok ih je on imao oko 65.000. Rano ujutro napadoše saveznici Napoleonovo desno krilo, kojim je zapovijedao maršal Davout, a kad se on odupro, i kad su saveznici morali oslabiti svoj centar, započe maršal Soult svoj pokret prema visinama sela Patzen, gdje se nalazio centar saveznika, te presiječe desno neprijateljsko krilo, koje, u pogibli da bude sa strane napadnuto, uzmakne. Ali na to konjaništvo pod maršalom Lannesom odreže lijevo krilo savezničke vojske. Da uspostavi vezu lijevog krila s centrom, uđe u borbu konjaništvo ruske careve garde, koja pregazi Francuze na tom mjestu. Bessières napadne s Napoleonovom konjaničkom gardom rusku gardu i ubrzo je uništi. U isto vrijeme krenu naprijed centar pod Bernardotteom. U 1 sat poslije podne borba se vodila još na desnom krilu. Tamo krenu Napoleon s 20 topova. Saveznička vojska od 20.000 počne uzmicati i dođe na smrznuto jezero. Francuski topovi razbiše led, i najveći dio onih 20.000 vojnika utopi se u jezeru. U toj bitki izgubiše Austrijanci i Rusi 27.000 ljudi, Francuzi oko 7000. Glavna zasluga za tu pobjedu ide Davouta, koji je izdržao napadaj nadmoćnog neprijatelja. Napoleon se sastao 4. XII. s carem Franjom, 6. XII. potpisao je primirje u Austerlitzu, uz uvjet, da se Rusi odmah povuku, a 26. XII. 1805 sklopljen je mir u Požunu.

LIT.: P. C. Alambert i Colin, La campagne de 1805 en Allemagne, 3 sv., Pariz 1903-4; Filek v. Wittinghausen, Austerlitz, Beč 1905.