AUREUS (lat. »zlatan«), aureus nummus ili ukratko aureus znači zlatan novac, i to zlatna novčana jedinica. Za vrijeme rimske republike dolazi zlatan novac najprije među rimsko-kampanskim novcima, nadalje kuju a. do konca 2. st. pos. Kr. svi carevi iz dobra metala i dobre vage u velikim količinama, i tako je gospodarstvo imperija počivalo preko 200 godina na solidnoj podlozi toga zlatnog novca. Velike količine tih a. prelazile su preko državnih granica za nabavu žitarica i uvoz luksusne robe s Istoka, tako da su Plinije i Tacit opazili opasnosti, koje su zaprijetile narodnom gospodarstvu radi nestašice tih novčanih gotovina. Različne vrste a. kovao je Sula (od ¹/₃₀ rimske funte ili 10.9 g), a osobito su rijetki a. Pompejevi (¹/₃₆ rim. funte ili 9 g). I u Grčkoj su kovali a. atičke stope T. Kvinkcije (Flaminin) i Minije Legije. Do Konstantina Velikoga prolazi a. raznolika kolebanja u svojoj težini. Ovaj načini tome kraj uvođenjem zlatnih solida (solidus) u težini od ¹/₇₂ funte, koji se održaše kroz više stoljeća. Solidi istočno-rimskih careva kolali su i u Hrvatskoj za vladanja narodnih vladara, čemu će biti razlog, što nisu sami kovali novac, jer je u prometu bilo dovoljno tog solidnog novca, koji se kao općenito plaćevno sredstvo rado primao.