AURELIJAN (Aurelianus Lucius Domitius), * Sirmij u Panoniji (danas Sr. Mitrovica) 214 ili 215 pos. Kr., † Bizant (ubijen) 275, rimski car (270—275 pos. Kr.). Potekao je od niska roda, ali se istakao u vojsci i uspeo do najviših časti, pa ga je vojska g. 270 u Sirmiju isklicala za imperatora, kad je u istom mjestu umro dotadašnji car Klaudije II. Gotik (268—270). A. je bio odličan ratnik i vojskovođa. Nastavio je djelo svog prethodnika protiv Gota i ostalih barbara, protjerao Alemane (Jutunge) iz Recije, Gote i Vandale iz Panonije. Međutim su Jutungi, Vandali i Alemani prodrli u Italiju i potukli jednu rimsku vojsku kod Placencije. A. krene u Italiju i rasprši ih kod Pavije i Fanuma (271). U to se vrijeme pokazalo, da je Dacija samo na teret Rimu. Zbog toga Rimljani napustiše Daciju i prepustiše je tamošnjim barbarima, a njezinim imenom nazovu onaj dio Mezije, koji se protezao uz desnu obalu Dunava (271), označivši ga pobliže Dacia Ripensis s glavnim mjestom Sardica (Sofija). Da zaštiti talijanske gradove od invazije, naloži Aurelijan, da se oni nanovo utvrde. On sam poče dizati oko Rima goleme bedeme i prisili rimske građane, da ga u tom pomažu. Uto su na istoku zaprijetili rimskom primjeru uspjesi kraljice Zenobije, koja je poslije smrti svog muža Odenata (266 ili 267) preuzela vlast »duxa Orientis« i počela stvarati veliku sirsku državu, zauzela Egipat i namjeravala zauzeti Malu Aziju. A., osvojivši putem neke gradove, koji su bili pristali uz nju, potuče njenu vojsku kod Emese (272) i onda opkoli Palmiru, u koju se ona zatvorila. Nakon kratke opsade zarobi Zenobiju. Kad se malo zatim Palmira opet pobunila, A. je razruši. Iza toga pokori i Egipat (273). Poslije nekoliko manjih uzurpatora podiže se u Galiji Gaj Ezuvije Tetrik (270), ali naskoro prijeđe Aurelijanu, i ovaj tako priključi sebi i Galiju i Britaniju. Zbog svega toga bi nazvan Restitutor Orbis. Kad je ponovo krenuo na Istok, ubiše ga njegovi vojnici.