AUJESZKY, Aladar, * Budimpešta 11. I. 1869, † Budimpešta 9. III. 1933, madžarski bakteriolog. Od 1907 redoviti profesor za bakteriologiju na Veterinarskoj visokoj školi u Budimpešti.

Mnogo se bavio proučavanjem sakagije, tuberkuloze i bjesnoće. Izgradio je metodu cijepljenja protiv bjesnoće domaćih životinja i otkrio po njemu nazvanu Aujeszkyjevu bolest

Aujeszkyjeva bolest (lat. Paralysis bulbaris infectiosa acuta), zarazna bolest, uzrokovana filtrabilnim virusom. Virus nalazimo u početku bolesti u krvi i mokraći, a poslije u mozgu. Zaraza je ustanovljena najprije u Madžarskoj (gdje ju je uopće prvi put opisao Aujeszky), onda u Jugoslaviji (Kern, Nikolić), kasnije i u drugim evropskim zemljama, pa u Sjevernoj i Južnoj Americi i u Sibiriji. Redovito se javlja pojedinačno. Infekcija nastaje kroz probavni trakt, osobito ako su njegove sluznice ozlijeđene, te kroz ozljede kože i drugih sluznica. U probavilo dospije otrov primanjem zaražene hrane ili pila. Bolesne životinje su grozničave, nemirne i lako razdražljive. Najizrazitiji je znak bolesti (osim kod svinje) jak svrbež na nekim mjestima tijela, zbog čega životinja to mjesto neprestano liže i grize, kida i meso sa sebe, pa trzanje u nekim mišićnim grupama, nejednolična raširenost zjenica, teško gutanje i t. d. Psi, protivno od bjesnoće, ne napadaju nikoga. Kod svinja nastaje bljuvanje, proljev, kretanje u krugu, djelomično zaokrenuta glava, neprestano žvakanje i pretvaranje sline u pjenu, vrtoglavica i t. d. U svrhu dijagnoze cijepi se mozgom uginule životinje kunić, koji u roku od 3—4 dana oboli i redovito ugine za daljnjih 12—24 sata. Postotak uginuća je kod svih životinja, osim kod svinja, velik (oko 100%). Kod svinja može biti do 50%, ali redovito se kreće oko 1%. Liječenje je bezuspješno. Životinje, napose svinje, možemo zaštititi protiv infekcije cijepljenjem rekonvalescentnim serumom.