AUGUSTINOVIĆ, Đuro, * Glina 1816, † iza 1861; vojni liječnik i hrv. književnik. G. 1833/4 do 1834/5 učio u Zagrebu filozofiju, zatim medicinu u Beču, gdje je prije 1844 promoviran za doktora medicine i kirurgije (disertacija Kurzgefasste topographische Anatomie und Versuch einer illirischen Terminologie štampana u Beču 1844). Kao vojnički liječnik službovao u Dalmaciji i u sjevernoj Italiji u garnizonama hrv. graničarskih pukovnija. Potkraj života kao c. kr. viši liječnik u m. živio u Beču i na Rijeci. Od 1846 dalje bavio se populariziranjem svoga naročitog strogo fonetskog pravopisa, koji se obazirao i na izgovor riječi u rečenicama, a inače je iz »gajčice« (tako je nazivao pismena s dijakritičkim znakovima) uklanjao »rogata« pismena, zamjenjujući ih ćirilskima, pa i posebnim grafičkim znakovima. Toj svrsi namijenio je A. ova svoja izdanja: Misli o ilirskom pravopisu s tablicom glagolski i ćirilski slova, Beč 1846; Poziv dalmatincima na poslovanje u svom materinskom jeziku, Zadar 1848; Odziv poziva na dalmatine upravljenoga I—II., Milan 1849—1850; Glasovi i pismo slovinskoga jezika, 1850; Slovinski prvenci o naravi i zdravlju, Beč 1860; Vila sinjega morja, poučan i zabavan prilog Slovinskih prvenaca, izlazio u Beču 1860 i 1861. Augustinovićeve reforme, ako se to može zaključivati po imenima pretplatnika na ta njegova izdanja, ostala su uglavnom ograničena na pismeni svijet hrvatskih graničarskih pukovnija Banovaca i Ličana. Nazivao se i Agustinović.