AUGUSTIN, Juraj, inžinir, * Zagreb 1833, † Zagreb 4. I. 1917, svršio tehniku 1854 u Beču. Istakao se dugogodišnjim radom u javnoj tehničkoj službi u Hrvatskoj i Slavoniji, koju je postavio na moderne osnove. Djelovao je 1854—57 kod zem. građev. ravnateljstva u Zagrebu, 1857—65 kod gradnja austrijskih istočnih i južnih željeznica; 1865—67 služi kao županijski inžinir u Križevcima; 1867—76 bio je građevni savjetnik kod ugarskog ministarstva za komunikacije, gdje je vodio vrhovni nadzor nad gradnjom želj. pruge od Karlovca do Rijeke (1869—73) i sudjelovao kod drugih velikih željezničkih gradnja u Ugarskoj. Od 1876 do smrti bio je predstojnikom građevinskog ureda Hrv. slav. dalm. zem. vlade u Zagrebu. G. 1877 pristupio je prvoj reformi javne tehničke službe u Hrvatskoj, kojoj je osigurao ravnopravni položaj u zemaljskoj upravi. G. 1894 ponovno je proveo važne reforme u tehn. službi, digavši ugled inžinirskog staleža i položivši javnopravne temelje staležu ovlaštenih civilnih inžinira. Pod njegovom mnogogodišnjom upravom izvedene su u Hrvatskoj brojne javne građevine: ceste, mostovi, vodograđevine i regulacije rijeka, utvrde obala, uređenja planinskih bujica, vodovodi, podignute su velike javne građevine u Zagrebu, izgrađena prva regulatorna osnova za grad Zagreb, doneseni su prvi građevni redovi za gradove i pokrajinska mjesta u Hrvatskoj, a napose za Zagreb. Na poziv vlade kraljevine Srbije izradio je 1879 generalni projekt za izgradnju želj. mreže u Srbiji. Bio je prvi predsjednik Hrv. društva inž. i arh., osnovanog 1878 u Zagrebu. Umirovljen je 1909 kao dvorski savjetnik.

LIT.: Viesti družtva inž. i arh. u Hrv. i Slav., XXII., 1901; Nar. Novine, 5. I. 1917.