AUGUSTENBURG, pobočna loza danske dinastije. Ivan, brat kralja Fridriha II., osnova 1564 lozu Holstein-Sonderburg. Njegovi unuci Ernst Günter i August Filip podijeliše baštinu 1627 na Sonderburg-Augustenburg i Sonderburg-Glücksburg. Kad se za kralja Kristijana VIII. (1839—48) javilo pitanje nasljedstva, jer njegov sin Fridrih VII. nije imao djece, nastala je opasnost, da se Danska ne raspadne. Zakon je naime od 1665 priznavao za Dansku i žensko nasljedstvo, dok je u Schleswig-Holsteinu vrijedilo samo muško. Augustenburgovci su stoga tražili za se pravo nasljedstva u Schleswig-Holsteinu pozivajući se na to, da bi najbliži muški član dinastije bio poslije Fridrihove smrti Kristijan August Augustenburški. No kralj Kristijan VIII. izjavio je »otvorenim pismom« od 8. VII. 1846, da danski nasljedni red vrijedi i za Schleswig, a da se nada, da će postići njegovo priznanje i za Holstein (v. genealoški pregled).

Augustenburškoj je agitaciji protiv ovakva rješenja išla u prilog nejasnoća pravnog položaja Schleswig-Holsteina. Holstein je naime bio član Njemačkoga saveza, ali »zauvijek nedjeljivo« spojen s danskim Schleswigom, a oba su stajala samo u personalnoj uniji s kraljevinom Danskom. Kad se mladi liberalizam javio i u Danskoj zahtijevajući ustavnu monarhiju, nije nitko znao, za koga da se ustav kroji: da li samo za Dansku, ili i za Schleswig, ili za Dansku, Schleswig i Holstein.

Augustenburški je dinastički interes našao u. ovakvim prilikama prirodne saveznike u njemačkim nacionalistima, koji su naravno odbijali svaku pomisao na zajednički parlament u Kopenhagenu, te je s njihovom pomoću izazvao Njemačko-danski rat (1848—1850). No uspjeh je bio taj, da su velike sile priznale londonskim protokolom od 8. V. 1852 za nasljednika u cijeloj monarhiji Kristijana IX. Glücksburškoga, muža Lujze Hessen-Kasselske, na koju su prešla prava kraljevske loze po majci, dok se Kristijan August odrekao za se i za svoju porodicu svih prava na Schleswig-Holstein »kneževskom riječi i čašću« za dva i četvrt milijuna danskih talira. Kad je 15. XI. 1863 kralj Fridrih VII. umro, naslijedio ga je prema tome Kristijan IX., no u isti je mah ustao i sin Kristijana Augusta izjavljujući, da njega očevo odreknuće ne veže, pa da zato kao Fridrih VIII. prima vladu u Schleswig-Holsteinu. Došao je i u Kiel i uredio ondje svoj dvor, ali je Bismarck već davno namijenio obje zemlje Pruskoj. Stavljajući dakle Fridrihu neprihvatljive uvjete, digao se 1864 zajedno s Austrijom na Dansku, a onda se okrenuo protiv Austrije te je prisilio ratom od 1866, da pristane na aneksiju u korist Pruske. Dinastije su se pak Hohenzollern i Augustenburg 1885 srodile vjenčanjem princa Vilima, kasnijega cara Vilima II., s Fridrihovom kćeri Augustom Viktorijom.

LIT.: I. Gebauer, Herzog Friedrich VIII. von Schleswig-Holstein, 1912; H. Friedjung, Der Kampf um die Vorherrschaft in Deutschland, 2sv., ¹⁰1916/1917.