ADDIS ABEBA, glavni grad Abesinije, usred zemlje, u južnom dijelu pokrajine Šoa, na visokoj ravnini (2424 m n. m.), odasvud okruženoj visokim gorama, sagrađena pretežno od malih rasijanih kuća i pozemljušica od trske i slame s nešto primitivnih zidanica, 150.000 stan. (4000 Evropljana). Središte je A. A. nekadašnji negusov dvor na brežuljku s više velikih i malih zgrada za dostojanstvenike i pratnju, sve okruženo zidom. U A. A. je rezidencija koptskog nadbiskupa, katedrala sv. Georgija, bolnica i t. d., na ravni kraj dvora je prostor za vojničke smotre i svečanosti. U istočnom dijelu grada velik je trg, gdje trguje na tisuće naroda iz najudaljenijih krajeva novcem i izmjenom, tu su zgrade novčanih zavoda, stanovi stranih trgovaca, dvorci rasova i t. d. Sve je bez regulatorne osnove, zato A. A. nema obličja evropskoga grada. Do A. A. ide željeznica (783 km) od Džibutija (obala francuske Somalije); blizu A. A. topli izvori (76° C). G. 1899 podigao je Menelik novi grad Addis Alan (jugozapadno od A. A.) za ljetnu rezidenciju radi povoljna podneblja, spojenu s A. A. autocestom. Mirom u A. A. 1896 priznala je Italija nezavisnost Abesiniji, a 5. V. 1936 proglasila u njoj ukinuće nezavisnosti Abesinije i utemeljenje talijanske carevine Etiopije s glavnim gradom Addis Abebom.