ADAŠEV, Aleksej Fjodorovič, * između 1510 i 1520, bijaše ministar i jedan od glavnih savjetnika cara Ivana IV. Groznog. 1547 nalazi se A. stalno na carskom dvoru i postaje uz metropolitu Makarija i patrijarha Silvestra intimni suradnik mladoga cara. Njih trojica poduzimaju golem posao oko reforme ruskog sudstva, administracije i vojske, a njihovi su rezultati veoma značajni. »Sudebnik« i »Ustavnaja gramaty«, veoma važne reforme ruskog sudstva i administracije, djelo su Adaševa. On stvara prvu rusku stalnu vojsku, »strijelce«, formirane u pukove, a naoružane vatrenim oružjem. Uredivši Rusiju iznutra, obraća pažnju vanjskoj politici, pa na njegov nagovor bude 1522 g. osvojen kanat Kazanski. 1553 oboli na smrt car Ivan IV., a bojari, kojima se priključio i Aleksejev otac Fjodor, uskratiše prisegu njegovu malodobnom sinu Dimitriju. No Ivan ozdravi i strogo kazni izdajice, a od toga doba počinje Adaševljev utjecaj padati. 1556 pokoren je kanat astrahanski; pod tatarskom vlašću ostao je još samo kanat krimski. Adašev nagovara cara, da i taj posljednji ostatak tatarske vlasti pokori, no njegovi protivnici, među kojima se ističe carica Anastasija i bojarska obitelj Zaharin (od kojih potekoše Romanovi), nagovaraju cara, da poduzme vojnu na Litvu. U to dolazi i smrt carice Anastasije, a car sumnja, da je otrovana, te okrivljuje Adaševa radi njene smrti, pa naredi, da ga zatvore u kulu Dorpat, gdje je poslije 2 mjeseca zatočenja g. 1560 umro. 1561 bude njegovu bratu Danijelu zajedno s nejakim sinom odrubljena glava na trgu u Moskvi.

LIT.: Solovjev, Istoria Rosii v drevnjejših vremen, Petrograd 1894.